Право и привреда

javno izražene, i potpuno opravdane, namere da režim ekonomskih odnosa sa inostranstvom bude podsticajan, a nikako kodnica povezivanja sa svetom, i onoga Sto se u praksi desilo, Sto je sadržano u propisima koji se odnose na ovu oblast, Sto predstavlja formalno-pravnu stranu regulative, pravnu tehniku. Ved površni pregleđ propisa i sažimanje primedbi prakse pokazuju joS jednu interesantnu stvar - nedostaci sistema pravne regulative ekonomskih odnosa sa inostranstvom uglavnom ne potiču od mera preduzetih da se savladaju teSkode izazvane sankcijama organa OUN prema Jugoslaviji. Neka ograničenja u poslovanju ili rešenja koja su otuda proistekla mogu se razumeti. Ali, izgleda da su u pitanju nedostaci koji postoje bez obzira na sankcije; oni su "ugrađeni" u sistem nezavisno od te nesredne okolnosti i rezultat su, pre svega, neznanja i inercije, te otpadaju svi argumenti onih koji u trenutnim teškodama nalaze opravdanje za stanje u regulativi. U redovima koji slede nadinjen je pokušaj da se, ukratko, prikažu osnovni elementi za kritiku propisa koji uređuju privredne ođnose sa inostranstvom te pruže ilustracije, dokazi za takvu kritiku. Analiza se zadržava, u okvirima ispitivanja koliko su ti propisi podsticajni za našu privredu, u traženju odgovora na nekoliko pitanja; - kakva je koncepcija propisa u pogledu načina regulisanja, obuhvata materije i sadržaja (kakva je "disperzija" izvora, da li je regulisanje celovito, koliko se ulazi u detalje odnosa, da li propisi ureduju samo ono Sto je sa stanovišta interesa zemlje nužno propisati, da li se ogranidava autonomija volje ugovomih strana u uoblidavanju njihovih poslovnih odnosa); da li odredeni organi i institucije svojim aktima utidu na realizaciju poslovnih odnosa sa inostranstvom, da li su im postavljena dovoljno jasna uputstva za postupanje u odredenim situacijama; - da li propisi uvažavaju osnovne standarde medunarodnog poslovanja u pojedinim oblastima; i dr. Koncepcija propisa u pogledu sadržaja i obuhvata materije Cesto odredena materija nije potpuno uredena jednim zakonom, ved se na odnos primenjuje nekoliko različitih propisa, koji odnos regulišu sa raznih aspekata. Ovo Sirenje izvora u nekim slučajevima ima značajne razmere tako da je snalaženje u brojnim reSenjima vrlo teško. (Strana ulaganja su, direktno i indirektno, uredena sa više desetina propisa, saveznih i republičkih. Kao primer može se navesti i pitanje devizne dokumentame kontrole odnosno prijavljivanja spoljnotrgovinskih poslova na koje se primenjuje nekoliko podzakonskih akata, čije samo nabrajanje pokazuje koliko je teško u njima se snadi: Uredba o utvrdivanju spoljnotrgovinskih poslova za koje se ne podnose prijave (Sl.list SRJ 17/93). Naredba o nadinu podnošenja prijava o zaključenim spoljnotrgovinskim poslovima (Sl.list SRJ 18/93, 26/93). Odluka o ispravama i dokumentaciji koji se dostavljaju radi sprovodenja devizne dokumentarne kontrole i o bližim uslovima i načinu vršenja te kontrole (Sl.list SRJ 37/93). Spisak ovim nije iscrpljen, a u odredenom periodu 1991/92 na istu materiju su se primenjivala i dva srpska republička propisa). Propisi često nisu doneti u okviru iste nadležnosti (federacija, republike), što još viSe otežava put njihovog saznavanja, pradenja i primene na konkretan odnos. Naravno, nije mogude postidi da svaki pravni odnos bude ureden samo jednim propisom, jer u odredenoj meri mora dodi i do primene propisa koji uređuju neko specifično podrudje, ali bi trebalo nastojati da se njihov broj svede na najmanju meru. No, ono Sto se svakako može izbedi to je da se pitanja sa istog područja, ili joS gore, potpuno identidna pitanja rešavaju u dva propisa ili viSe propisa. (I za ovo ima viSe primera - tako je pitanje predstavništava stranih banaka uređeno i Uredbom o bližim uslovima za otvaranje i rad predstavništava stranih lica u Jugoslaviji (Sl.list SRJ 51/92, 81/93, 26/94), ali i Odlukom o izdavanju dozvole za otaranje predstavniStva strane banke na teritoriji SR Jugoslavije (Sl.list 55/93); isti je sludaj i sa osnivanjem banaka u inostranstvu: na ovu materiju primenjuju se dva propisa

282

Dr Miroslav Paunović, advokal u Beogradu