Право и привреда

- Zakon o spoljootrgovinskom poslovanju, član 64 i dr., kao i Odluka o davanju saglasnosti za osnivanje banke u inostranstvu, otvaranje filijale, poslovne jedinice ili predstavništva u inostranstvu (Sl.list SRJ 55/93). Međutim, još je nepovoljnija varijanta kada zakon upuduje na podzakonske akte. Pojedine zakone prati veliki broj uredbi, odluka, upulstava, pa materija uređena ovim propisima nižeg ranga prevazilazi po obimu zakonsku materiju. (Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju (Sl.list SRJ 46/92, 16/93) ilustrativan je primer za ovaj pristup; tako na primer podzakonski akti ureduju: materiju vezane trgovine (Clan 18 stav 4. na osnovu koga je doneta Odluka o kompenzacionim poslovima sa inostranstvom, Sl.list SRJ 51/92), obavljanje poslova zastupanja stranih lica (član 37 stav 6. - Uredba o zastupanju stranih lica u Jugoslaviji, Sl.List 51/92, 26/94) i niz drugih pitanja). Donošenje podzakonskih akata manje je pod kontrolom strudne javnosti i njihova pravna tehnika je, po pravilu, lošija, u njima mogu da se potkradu i vede greške i nedoslednosti. Narodito je opasno ako se u podzakonskom aktu "ide dalje" u regulisanju odnosa od mere koju je postavio zakon tj. kada se podzakonski akt ne ogranidi samo na tehničke detalje za sprovođenje propisa, ved se njime ureduje odnos i u materijalnom smislu; to ostavlja mogudnost manipulisanja i nikako nije dobro za pravnu sigurnost. (Odit primer za ovo je Uredba o zastupanju stranih lica u Jugoslaviji koja propisuje i neSto što zakonom nije predvideno - na primer, da ugovor o zastupanju stranih lica mora biti ugovor 0 generalnom zastupanju i to za ceo proizvodni program (dlan 3).). U principu, svako širenje na podzakonske akte je atak na pravnu sigurnost. No, stvari se u našoj praksi i dalje komplikuju, jer se neki podzakonski akti, predvideni zakonom, nikada 1 ne donesu, čak ni posle višegodišnje primene zakona (a uobidajena je pojava da se kasni u njihovoj izradi. (Tako nikada nije podzakonskim aktom propisan postupak javnog nadmetanja i prikupljanja ponuda za uvoz robe, što je valjalo udiniti po odredbi dlana 48. stav 3. Zakona 0 spoljnotrgovinskom poslovanju. Primed se mogu nadi i u drugim propisima - u Zakonu o deviznom poslovanju (Sl.list SFRJ/SRJ 66/85, 3/88, 59/88, 96/91, 26/92, 16/93, 50/93) predvideno je da Savezna vlada i Narodna banka Jugoslavije treba da propišu bliže uslove za prodaju i kupovinu potraživanja po osnovu poslova sa inostranstvom, Sto nije udinjeno.). S druge strane, podzakonski akti se donose i onda kada nema izriditog ovlašdenja da se odredena materija i na taj nadin uređuje. (Kao osnov za donošenje Uredbe o privremenom uvozu i izvozu robe (Sl.list SRJ 49/92) navodi se odredba dlana 92 stav 5. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju u kojoj je Savezna vlada ovlašdcna samo da uredi pitanje uvoza od strane fizidkih lica, a ne i pitanje privremenog uvoza i izvoza uopšte). Do teškoda dolazi ved kada se materija uređuje na dva ili više mesta (pa dak kada je to uredivanje konzistentno). No, ovakvo regulisanje u više propisa desto dovodi do kontradikcija pa i do netadnog prikazivanja stvari adresatima pravne norme. (Primer: pitanje koncesija uredeno je dlanovima 18. 1 19. Zakona o stranim ulaganjima (Sl.list SRJ 77/88) ali i republidkim zakonima (Zakonom o opštim uslovima za davanje koncesija stranim licima u Republic! Srbiji, te crnogorskim Zakonom o koncesiji). Savezni i republidki propisi se u ovoj materiji u pojedinim vaznim detaljima znatno razlikuju - od načina donošenja ođluka, nadležnosti organa do perioda trajanja koncesije i dr. elemenata). Propisi ponekad, potpuno bespotrebno, uređuju detaljno i pitanja koja se tidu unutrašnje organizacije preduzeda ili njihovog unutrašnjeg poslovanja ili, dak, poslovne politike. (Ovakav je sludaj sa pojedinim odredbama Zakona o zaštiti gradana SR Jugoslavije na privremenom radu u inostranstvu (Sl.list SFRJ/SRJ 15/80, 61/88, 42/92).). U ovom pogledu propisima se može zameriti da sadrže i mnoge odredbe koje zapravo nisu pravne norme, ved deklaracije koje ne treba da se nalaze u propisu. (Na primer, dl. 58. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju odreduje da de, ako nastanu poremedaji u spoljno-

283

PRAVNA REGULATIVA ZA UREĐENJE EKONOMSKIH ODNOSA SAINOSTRANSTVOM