Право и привреда

trgovinskoj razmeni i platnom bilansu, Savezna vlada preduzeti mere za otklanjanje tih poremećaja. Ovlašćenja Saveznoj vladi za ove mere nalazi se u drugim propisima, a odredba u zakonu koji uređuje spoljnotrgovinsko poslovanje samo opterećuje ionako glomazan tekst.). Isto take, propisi sadrže i odredbe koje ureduju notorne stvari, koje zapravo ne bi trebalo ni da budu predmet zakonskog uredivanja, a razlozi za takvo opterećivanje teksta mogu biti mnogobrojni. (Tako odredba člana 66. stav 3. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju sadrži dozvolu da preduzeće jugoslovenskih lica, osnovano u inostranstvu po odredbama tog zakona, može osnivati preduzeća i ulagati sredstva u Jugoslaviju. Ovo, u načelu, nikada nije bilo spomo, niti su takva ograničenja, recimo, postojala niti postoje u’"matičnom" zakonu za materiju stranih ulaganja. Odredba je, međutim, uneta u Zakon, jer je bilo mišljenja, naročito u krugovima "nadležnih resora" u saveznoj administraeiji, da takvu mogućnost ne bi trebalo dopustiti (pa je takva formulacija i uneta u tekst pripremnog materijala za jednu od prethodnih promena Zakona); odredba je, dakle, trebalo da posluži kao brana eventualnom naopakom tumačenju odredbi propisa). Nedostaci u pravnoj tehmici lako se neke od dn sada navedenih zamerki mogu svrstati u pravno-tehničke nedostatke propisa, tom spisku so mogu dodati i druge primedbe. Tako, lutanju u primeni propisa pridonosi i neprecizno odredivanje pojedinih organa kojima se dodeljuju pojedina ovlašćenja. (Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju pun je primera gde se predviđaju ovlašćenja "nadležnog saveznog organa"). Ovo je posebno komplikovano slučajevima kada je predviđena ili đođe do nadležnosti organa i federaeije i republike. (Primer; srpska Uredba o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti za izvoz i uvoz (SI. glasnik Srbije 70/91) uredivala je materiju na koju se odnosilo i nekoliko saveznih propisa.) P r op'si se često menjaju (što, izmedu ostalog, govori i o njihovom kvalitetu). (Tako je Zakon o deviznom poslovanju, od dana donoSenja,dopunjen odnosno izmenjen 6 puta). Nije ib, otuda, lako pratiti, a prečišćena izdanja, doneta od strane samog zakonodavea, vrlo su retka. I dalje se zadržala stara navika da se u naziv propisa nagura celokupni sadržaj propisa. (Sadašnja Odluka o isppravama i dokumentaeiji koji se dostavljaju radi sprovodenja devizne dokumentarne kontrole i o bližim uslovima i načinu vršenja te kontrole ima 22 reči u naslovu prethodna odluka, koja je uredivala istu materiju, imala je čak 32 reči u nazivu). Prelazne i završne odredbe zaslužuju posebnu kritiku sa profesionalnog stanovišta. Iz njih nije lako razabrati šta je od prethodnih propisa ostalo na snazi, šta se menja, a Sta i dalje ima pravnu snagu. (Na primer, prelazne i završne odredbe Zakona o deviznom poslovanju). Zbog velikog broja propisa koji ureduju odredenu materiju (a koji, često, nisu u medusobnom hijerarhijskom sistemu, već imaju istu pravnu snagu) i njihovih čestih izmena, ni poznata pravila tumačenja ne mogu puno da pomognu, a u svakom slučaju kriterijum pravne sigurnosti nije zadovoljen. U ovu grupu opaski spadaju i primedbe na račun jezika propisa. Nisu u pitanju samo duge, komplikovane rečenice, neusklađena terminologija, neodređene formulacije, već naprosto, ima rečenica koje ništa ne znače, koje nemaju nikakvog jezičkog smisla. (Član 45. stav 1. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju, na primer, glasi: "Na robu koja se privremeno izvozi odnosno uvozi ne primenjuju se odredbe Cl. 12, 48, i 49. ovog zakona, osim ako ovim zakonom nije đrukčije odredeno."). Do neusklađene terminologije dolazi često i otuda što propisi o spoljnoj trgovini dodiruju i materiju drugih propisa, ali bez mnogo uvažavanja oso-

284

Dr Miroslav Paunović, advokat u Beogradu