Право и привреда

takvih zahteva proizašao je oficijalni zaključak, formulisan na savetovanju sudija privrednih suđova Srbije, koji je održan od 10. do 12. 06. 1993. god. u Donjem Milanovcu. Prema njemu ViSi privredni sud Srbije je zadužen da predloži Saveznoj vladi da pokrcne inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o privrednim prestupima i to na način i u pravcima koji su sadržani u, na komisiji za privredne prestupe, usvojenim predlozima. Obrazloženi predlog je od strane Višeg privrednog suda Srbije i upućen Saveznoj vladi u junu mesecu 1993. god. ali do danas, iako preko potrebna tražena inicijativa za izmenu Zakona, koliko smo upućeni, nije pokrenuta. O potrcbi izmene i dopune Zakona o privrednim prestupima govori činjenica da je u proteklom periodu došlo do ogromnih promena u našem privrednom, društvenom i pravnom sistemu koje, kako to pokazuje praksa, imaju odgovarajućeg uticaja i na privredno i finansijsko poslovanje čije se funkcionisanje Stiti, izmedu ostalog, i Zakonom o privrednim prestupima. Te promene upravo iziskuju dalje usavrSavanje i prilagodavanje propisa kojima se obezbeđuje kazneno-pravna zaStita u ovoj oblasti društvenih odnosa. Pored toga, dosadašnja iskustva u pravosudnoj praksi primene važećih propisa o privrednim prestupima ukazuju i na potrebu iznalaženja i prihvatanja nekih novih rešenja. Neophodno je da se ovaj oblik reagovanja na povrede propisa o privrednom i finansijskom poslovanju prilagodi tekućim uslovima i potrebama naSeg sadaSnjeg privrednog života, te da se učini eftkasnijim i oštrijim instrumentom suzbijanja nezakonitosti prisutnih u privrednom poslovanju. U tom smislu je neophodno učiniti odredene izmene i dopune u ovoj zakonskoj materiji. U istom smislu neophođno je izvršiti i odgovarajuće terminološke korekcije u skladu sa ustavima Savezne Republike Jugoslavije, republika Srbije i Crne Gore, Zakonom o preduzećima i svim drugim u meduvremenu donetim zakonima sistemske prirode, a takođe i druga poboljšanja zakonskog teksta i u jezičkom pogledu. PROBLEMI U VEZI SA IZRICANJEM POJEDINIII ZAŠTITNIH MERA PREMA PRAVNIM I ODGOVORNIM LICIMA a) Zabrana pravnom lieu da obavlja deiatnost Kao Sto je već rečeno zaštitna mera zabrane pravnom lieu da obavlja deiatnost predvidena je u gotovu svim dosada donetim uredbama. Formulacija ove zaštitne mere je ista u svim uredbama u kojima je utvrdena i glasi: "Uz privredni prestup (uz prekršaj) izreći će se zaStitna mera zabrane obavljanja delatnosti u trajanju od 6 meseci". Očigledna je želja zakonodavea da i predviđenom mogućnosti izricanja ove mere ostvari oživotvorenje uredbi u pitanju. Međutim, mora se istaći da ova zaStitna mera nije zakonito postavljena, ni za privredne prestupe ni za prekršaje. Što sc tide oblasti prekrSaja ista nije zakonito postavljena, pre svega, zbog toga Sto se prema Cl. 42. Zakona o prekršajima Republike Srbije zaštitne mere, predviđene u čl. 43. istog Zakona, mogu izreći samo zakonom, a ne i uredbom donetom na osnovu zakona, kakav je ovde slučaj. Drugo, zaStitna mera zabrane vršenja delatnosti, kako to proizilazi iz odredbe čl. 46. Zakona o prekršajima Republike Srbije može se izreći samo prema; "učiniocu prekrSaja koji ličnim radom sredstvima u svojini gradana obavlja privrednu ili drugu deiatnost za koju se izdaje dozvola nadležnog organa"; (sada preduzetnika), Sto znači da se i ne može propisati, kao Sto je to slučaj sa uredbama u pitanju, za pravna lica učinioce prekrSaja. Treća nezakonilost u propisivanju ove zaStitne mere, kođ pravnih lica, učinioca prekrSaja, ogleda se u tome Sto se isti prema odredbi čl. 46. Zakona o prekršajima Republike Srbije iscrpljuje u zabrani obavljanja privredne ili druge delatnosti za koju se izdaje dozvola na-