Право и привреда

2. Prema karakteru inkorporisanog prava u hartiji od vrednosti, treba razlikovati sleđeće vrste hartne od vrednosti: a) obligaciono pravne hartije od vrednosti u kojima je inkorporisano neko obligaciono pravo, najčešće se radi o novčanom potraživanju; b) stvarno pravne hartije od vrednosti sadrže neko stvarno pravo. Prema vrstama stvarnog prava, ove hartije od vrednosti se dalje mogu podeliti na svojinskopravne i založnopravne hartije od vrednosti. Založnopravne hartije od vrednosti se dalje dele već prema tome da li se radi o pravu zaloge u vezi pokretnih stvari ili u vezi nepokretnih; c) hartije od vrednosti sa pravom učešća - tzv. korporacioni efekti, tj, korporacione hartije od vrednosti. U ovim hartijama od vrednosti je pored nekog imovinskog prava inkorporisano i pravo upravljanja i odlučivanja u pojedinim pravnim licima, korporacijama, i otuda i naziv ovih hartija od vrednosti. Najizrazitija hartija od vrednosti sa pravom učešća je akcija koja daje imaocu te hartije od vrednosti pravo da učestvuje u upravljanju akcionarskim društvom. Kod nas u prvu grupu hartija od vrednosti spada certifikat o udruženim novčanim sredstvima kao jedan od oblika udruživanja rada i sredstava, na osnovu odgovarajućeg samoupravnog sporazuma o udruživanju. 3. Prema stepenu povezanosti sa osnovnim pravnim poslom zbog koga je doSlo do izdavanja hartija od vrednosti i prema mogućnosti uticaja osnovnog pravnog posla na ostvarivanje i prenos prava hartije od vrednosti razlikujemo sledeće vrste hartije od vrednosti: a) apstraktne hartije od vrednosti kod kojih osnovni pravni posao nije vidljiv iz hartije od vrednosti i ne utiče na ostvarivanje i prenos prava iz hartije od vrednosti; b) kauzalne hartije od vrednosti su hartije od vrednosti koje se nalaze u pravnoj zavisti u odnosu na osnovni pravni posao na osnovu koga su izdate i to kako u pogledu ostvarivanja tako i penosa prava iz hartije od vrednosti. Dok kauzalne hartije od vrednosti mogu biti pravičnije, apstraktne hartije od vrednosti stvaraju viši stepen pravne sigurnosti. 4. Prema načinu postanka prava iz hartije od vrednosti razlikujemo sledeće vrste hartije od vrednosti: a) konstitutivne hartije od vrednosti kod kojih je bitno da izdavalac ovih hartija od vrednosti konstituiše neko novo pravo koje je konstatovano u hartiji od vrednosti; b) nekonstitutivne ili deklaratrvne hartije od vrednosti sadrže neko pravo koje nije konstituisano izdavanjem hartija od vrednosti, nego je postojalo i pre izdavanja hartija od vrednosti, a izdavanjem hartija od vrednosti ovo pravo se jedino deklariše prema trećim licima. Postoji i niz drugih kriterijuma od kojih se polazi priiikom utvrdivanja pojedinih vrsta hartija od vrednosti i koji imaju veći ili manji značaj u poslovnoj praksi. Prema karakteru potraživanja iz hartija od vrednosti česta je i podela hartija od vrednosti na novčane i robne hartije od vrednosti. Napred su navedeni najčešdi i najznačajniji kriterijumi koji se upotrebljavaju u poslovnoj praksi i zakonodavstvu priiikom utvrdivanja pojedinih vrsta hartija od vrednosti, a postoje i drugi kriterijumi koji su od manjeg značaja. Treba takode naglasiti da se pojedine vrste hartije od vrednosti mogu utvrdivati i u okvirima pojedinih pojavnih oblika hartija od vrednosti, iako se oni svrstavaju u pojedine vrste hartije od vrednosti, i te vrste hartije od vrednosti mogu imati veći značaj.

33

PREDUZEĆE I HARTIJE OD VREDNOSTI