Право и привреда

zeća u stečaju je posledica stanja u kojem se preduzeće nalazi, a eventualno spašaanje te organizacije tokom stečajnog postupka otvara im perspektivu i mogućnost ponovnog zapošljavanja. Programirani stečaj nije ni u kom slučaju namerno prouzrokovani stečaj, jer je prouzrokovanje stečaja sankcionisano kao krivično đelo. 2. Programirani stečaj i transformacija društvenih preduzeća Društveno preduzeće koje se nalazi u predstečajnom stanju može da svojim sredstvima osnuje jedno ili više privrednih (trgovačkih) društava kapitala. Tim putem ono bi prenelo deo svojih sredstava (imovine) na novoosnovano društvo, koje kao pravno lice stiče sva prava na svojim sredstvima/imovini). Na unesena sredstva - uloge novoosnovano preduzeće - društvo i daje svom osnivaču akcije (deonice), koje ono drži i raspolaže sa njima u pravnom prometu. Društveno preduzeće kao matično preduzeće ostaje i dalje kao pravno lice, sa pravima i obavezama koje je imalo i do tada. Jer, osnivanjem novog preduzeća - društva nije smanjena imovina društvenog preduzeća - osnivača, već je došlo samo do promene njene strukture. Sredstva koja su sačinjavala deo imovine tog preduzeća prenesena su na novoosnovano preduzeće - društvo, a za njih je osnivač dao akcije (đeonice, koje mu daju odgovarajuća članska i imovinska prava prema tom preduzeću društvu. To znači da koliko je vrednosti imovine, s jedne strane, izašlo iz imovine društvenog preduzeća - osnivača, toliko je prava u nju ušlo u vidu akcija (deonica), s druge strane. Društveno preduzeće koje drži akcije (đeonice) novoosnovanog društva upravlja tim društvom na osnovu svojih akcija (deonica). Ono slobodno raspolaže sa svojim akcijama (deonicama), pa je ovlašćeno da ih drži u tom društvu i da na osnovu njih ostvaruje određenu ekonomsku korist iz dobiti društva, pa i da iz tako ostvarenih sredstava podmiruje svoje obaveze prema poveriocima, koje su nastale pre osnivanja tog novog preduzeća - društva. Ono može da ostvarena sredstva iz đobiti društva dalje ulaže u nova preduzeća i da u njima ostvaruje đobit, sa kojima će takođe podmirivati svoje obaveze prema poveriocima. Ono može da svoje akcije (deonice) proda drugim pravnim ili fizičkim licima, jer su one prenosive hartije od vrednosti, a može i da zalaže svoje akcije (deonice) radi obezbedenja kredita kod banke ili druge finansijske organizacije. Poverioci mogu da sprovode i tzvršenje na akcijama (deonicama) svog dužnika, a mogu da izvrše i kompenzaciju svojih potraživanja prema društvenom preduzeću - dužniku i osnivaču preduzeća - dužnika. Može se izvršiti i prenos akcija (deonica) na poverioce radi podmirenja obaveza prema njima (konverzija duga). Novoosnovano preduzeće - društvo nije pravni slednik društvenog preduzeća - njegovog osnivača, pa se na njega ne prenose obaveze osnivača. Društveno preduzeće - osnivač novog preduzeća ođgovara za svoje obaveze celokupnom svojom imovinom, u koju ulaze i akdje (deonice), odnosno udeli u društvo sa ograničenom odgovornošćću, koje ima u novoosnovanom preduzeću - društvu. Ukoliko se njegove obaveze ne mogu podmiriti iz tako sastavljene imovine, može se staviti predlog za otvaranje stečajnog postupka nad tim preduzećem. Završetkom stečajnog postupka nestaće to preduzeće, ali je moguće da ostane novoosnovano preduzeće - društvo i da se ostvaruju privredne i društvene funkcije kojima se ono bavi. Ovde se postavlja pitanje zaštite interesa poverilaca i sprečavanje njihovog oštećenja. To se donekle može sprečiti pravom pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika. Poverioci bi, naime, mogli da preduzmu pobijanje dužnikovih pravnih radnji, u koje svakako ulazi i akt o osnivanju novog preduzeća - đruštva. Jer, osnovna je objektivna pretpostavka za pobijanje pravnih radnji da je ta radnja učinjena na štetu poverilaca, pa usleđ njenog tzvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje svojih obaveza prema poveriocima (čl. 280. ZOO). Skoro uvek će se modi uzeti da je ova pretpostavka pobijanja ispunjena. Pri tome treba imati

40

Prof dr Mihailo Velimirović, Pravni fakullet, Podgorica