Право и привреда

u vidu da ulaganje sređstava društvenog pređuzeća u novoosnovano preduzeće društvo ne može se smatrati besplatnim raspolaganjem, jer je osnivač za svoje uloge u to preduzede dobio protiwrednost u vidu akcija (deonica) (ČI. 281, st. 3.Z00). Postoji takode problem za pobijanje u pogledu subjektivnih pretpostavki pobijanja. Jer, novoosnovano preduzede društvo nije postojalo u momentu kada je njegov osnivač doneo odluku o osnivanju i da u njega uloži deo svoje imovine. Zato se ne može uzeti da je novoosnovano preduzede - društvo poverilac stečajnog dužnika, niti da mu je, kao tredem lieu, sa kojim je ili u čiju korist je preduzeta pravna radnja teretnog raspolaganja, to bilo poznato ili mu je moglo biti poznato (čl. 281, st. 1. ZOO). 1 Iz izloženog proizilazi da izgledi za uspešno pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika u ovom slučaju nisu najbolji. S obzirom na to, ovde se problem zaštite interesa poverilaca može jednostavnije reSiti na drugi način. Naime, novoosnovano preduzeće - društvo je vlasništvo svog osnivača, koji je sada u stečaju. Zato poverioci mogu da tužbom traže povradaj uloženih sredstava u to preduzede i da se ona unesu u stečajnu masu preduzeda - osnivača u stečaju. IV. PREUZIMANJE DUGA Preuzimanje duga je oblik odgovornosti za drugoga. Tim putem vrši se sanacija insolventnog preduzeda. Ona se razlikuje od "obične" sanacije po svojoj sadržini i po postupku njenog preuzimanja. Ovde se, naime, ne dodeljuju sredstva insolventnom dužniku radi izvršavanja njegovih obaveza i postizanja drugih ciljeva, ved se samo preuzimaju njegovi dugovi koje će umesto njega ili zajedno sa njim isplatiti neko trede lice kao preuzimalac duga. Izjavu o preuzimanju duga može da da bilo koje trede lice. To, svakako, treba da bude platežno sposobno lice, jer ta izjava treba đa bude ozbiljna i osnovana. Ukoliko je izjava o preuzimanju duga bila neosnovana, njen davalac će odgovarati za prouzrokovanu štetu i snoside troškove postupka. Izjava o preuzimanju dugo treba da bude odobrena od strane stečajnog veća, đa bi mogla da proizvodi odgovarajuće pravno dejstvo. Stečajno vede ocenjuje datu izjavu, proverava je ako je to potrebno i traži odgovarajude jemstvo. Rešenjem o odobravanju izjave o preuzimanju duga obustavlja se stečajni postupak. Protiv tog reSenja može se uložiti žalba, koju mogu da podnesu predlagač preuzimanja duga, dužnik i organizacija koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa. Preuzimanje duga vrši se ugovorom, pa je za njegovu pravnu valjanost potreban pristanak proverilaca. Radi toga je potrebno da se o zaključenom ugovoru o preuzimanju duga obavesti svaki poverilac. Poverilac može da da izjavu o preuzimanju duga od strane trećeg lica izričito ili prećutno (konkludentnim radnjama). Prećutni pristanak poverioca na preuzimanje duga od strane trećeg lica može i da se pretpostavi. Pretpostavlja se da je poverilac dao svoj pristanak na preuzimanje duga od strane trećeg lica ako je bez ograde primio neko ispunjenje od primaoca duga, koje je taj učinio svesno i u svoje ime.

1 Detaljno o pravu pobijanja u mom radu: "Pobijanje pravnih radnji preduzeća"; "Godišnjak Pravnog fakultela", Sarajevo, 1972., br. XX i tamo navedena literature.

41

SANACIJAI STEČAJ PREDUZEĆA U FUNKCIJIPRIVREDNOG OPORAVKA