Право и привреда

spiska koji je sastavljala trgovadka, odnosno industrijska komora. Za revizora nije moglo biti postavljeno lice koje je imenovano za dlana organa društva u pitanju (gto je od značaja ako se povedava osnovna glavnica već postojećeg đruštva), ili lice na koje bi mogli uticati osnivadi društva (kao što je lice koje je zaposleno kod osnivača), ili lice koje unosi nenovčani ulog u društvo, kao ni bliski srodnici tih lica. Niko nije mogao bez svog pristanka biti unet u spisak revizora, ali je nakon toga bio dužan da tzvrši revizijku koja mu je poverena, osim ako su postojali razlozi za izuzeće. Revizori su imali dužnost da navode iz izveštaja osnivada savesno ispitaju. Mogli su od osnivada zahtevati pismena objašnjenja i dopune izveštaja. Ukoliko je došlo do nesuglasica izmedu revizora i osnivada u pogledu davanja objašnjenja i dopuna uz izveštaj, rešavao je sud koji je postavio revizore (Clan 193. istog zakona). Jedan primerak izveštaja revizora sud je dostavljao komori, a jedan onom osnivaču koga su određili osnivadi društva. Primerak izveštaja koji se nalazio kod suda mogao je svako pregledati. Osnivačka skupština akcionarskog društva je mogla odluditi da se ponovo ispita izveštaj osnivada i revizora o vrednosti nenovčanih uloga (Clan 208). Prema Predlogu sud ne bi mogao odbiti upis društva u register ako je, uzimajudi u obzir izveštaj revizora ili na drugi način, ocenio da su osnivadi ili osnivačka skupština društva precenili vrednost nenovdanih uloga. Polazi se od toga da sud ne treba da se meša u odnose između akcionara, odnosno dlanova društva, ukoliko nema spora. 1 Medutim, time se otvara mogudnost za izigravanje propisa o minimalno potrebnoj osnovnoj glavnici. Ta opasnost naročito postoji kad su u pitanju društva sa jednim vlasnikom ili sa malim brojem vlasnika. U članu 210. starog jugoslovenskog zakona bilo je, Sto se toga tiče, određeno da ako između izveštaja osnivača i revizora postoje razlike u pogledu procene vrednosti nenovčanih uloga, ili ti izveštaji nisu u skladu sa odredbama zakona, sud će upravi društva ostaviti rok da se razlike otklone. Uprava je radi toga mogla ponovo sazvati osnivačku skupštinu društva. Ako ispravke nisu blagovremeno izvršene ili nisu dovoijne, sud je mogao odbiti da društvo upiše u registar. Posebno se još u članu 13. stav 5. Predloga predvida da će osnivači, članovi i akcionari koji ulažu nenovčana sredstva u preduzeće biti pojedinačno odgovorni preduzeću i trećim licima ako je vrednost tih sredstava manja od vrednosti koja je označena u osnivačkom aktu. Mada se u Predlogu govori o odgovornosti za štetu, treba smatrati da će onaj član društva čiji je nenovčani ulog precenjen biti dužan da društvu doplati razliku. Iz tih sredstava modi će se namiriti poverioci đruštva. 3. Sniženje osnovne glavnice Osnivači društva kapitala aktom o osnivanju društva određuju njegovu osnovnu glavnicu. To su podetna sredstva za rad društva. Osnovna glavnica predstavlja trajni kapital druStva; to su poslednja sredstva koja de biti upotrebljena za podmirenje obaveza društva prema ptoveriocima. 2 .

imenuju osnivači društva jednoglasnom odlukom, a ako jednoglasnosti nema, imenuje ga predsednik suda na zahtev bilo kog osnivača - Ripert, G., "Traitd člćmentaire de droit commercial", par R. Roblot, tome 1, Paris, 1986, N 930, str. 665. 1 Charlesworth & Cain, "Company Law", by G. Morse, London, 1983, str. 173. 2 Radojičić, S., "Osnovi trgovačkog prava", Beograd, 1926, 51r.65.

50

Prof, dr Ivica Jankovec, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu