Право и привреда

Zato dok društvo postoji, akcionar ne može povući svoj ulog u društvo (Clan 232. Predloga). Isto važi i za članove društva s ograniCenom odgovornošću (član 360. Predloga). 1 Ipak, društvo izuzetno može sniziti svoju osnovnu glavnicu, ali ne ispod minimalnog iznosa određenog zakonom. Kad se osnovna glavnica snižava povlaCenjem jednog broja akcija (član 243. Predloga), društvo isplaćuje akcionare čije su akcije povučene. U takvom slučaju ti su akcionari zadovoljeni, ali može biti dovedena u pitanje sigurnost poverilaca društva. Oni su zaključili ugovor sa društvom imajući u vidu solventnost društva pre sniženja osnovne glavnice. Radi zaštite poverilaca akcionarskog društva u slučaju smanjenja osnovne glavnice, članom 310. Predloga predviđa se da poverioci koji prijave svoja nedospela potraživanja mogu zahtevati od društva obezbeđenje. Poverioci čija su potraživanja dospela, mogu zahtevati isplatu. Rok u kome poverioci mogu istaći takav zahtev prema društvu je 30 dana od dana objavljivanja odluke o smanjenju osnovne glavnice u "Službenom listu SRJ". Poverilac ne može da zahteva neko obezbeđenje ako je osnovna glavnica akcionarskog društva snižena zbog gubitka u poslovanju društva. To je rizik koji mora da snosi svako ko zaključuje neki ugovor sa društvom kapitala. 4. Privid pravne ličnosti U članu 56. Predloga predviđeno je da akcionari i Clanovi društva s ograničenom odgovomošću odgovaraju za obaveze društva u više slučajeva: 1) ako su društvo zloupotrebili da bi postigli cilj koji je za njih kao pojedince zabranjen; 2) ako su druStvo zloupotrebili da bi oštetili svoje poverioce; 3) ako su postupali sa imovinom društva kao da je u pitanju njihova imovina; 4) ako su smanjili imovinu društva u svoju korist ili u korist drugog lica, a znali su ili su morali znati da društvo neće biti u stanju da izmiri svoje obaveze prema trećim licima. Privid identiteta postojao bi, na primer, ako su članovi organa upravljanja matičnog i zavisnog preduzeća ista lica, ili ako je organ upravljanja matičnog preduzeća istovremeno i organ upravljanja zavisnog preduzeća (član 420. stav 1. Predloga). Nije od značaja koliko akcionara, odnosno članova ima društvo. U tom pogledu je Predlog širi od odredbe člana 140-a. Zakona o preduzećima iz 1988. godine (posle izmena i dopuna iz 1989. godine). Tu je bilo određeno da ako jeđini akcionar ili jedini Clan društva s ograničenom odgovomošću, svojim radnjama ili mešanjem svoje imovine i imovine preduzeća stvara kod drugih privid privrednog identiteta sa preduzeCem, odgovara poveriocima preduzeća neograniCeno solidamo. Međutim, Predlog nije izgubio iz vida da je potreba zaštite poverilaca naročito izražena kad se kao đužnik pojavljuje akcionarsko društvo ili društvo s ograniCenom odgovomošću koje ima samo jednog vlasnika (tzv. jeđnopersonalno društvo). To iz razloga što su društvo i vlasnik društva odvojeni subjekti u pravu, ali kad društvo ima samo jednog vlasnika, između njih postoji privredno jedinstvo. Vlasnik društva sam donosi sve odluke u društvu i sam raspolaže imovinom društva. On može bez nekih formalnosti iskoristiti društvo kao masku, kao veo (eng. the veil of incorporation-Charlesworth, nav. delo, str. 24. iza koga Ce se zakloniti u obavljanju privrednih aktivnosti.

1 Treba zapaziti da član ortačkog družtva može povući svoj ulog u druStvo, uz saglasnost ostalih Clanova (Clan 119. Predloga). Smanjenjem uloga ne dovodi se u pitanje sigumost poverilaca, jer svi Clanovi celokupnom svojom imovinom odgovaraju za obaveze društva.

51

PREDLOG ZAKONA O PREDUZEĆIMA I ZAŠTITA POVERILACA