Право и привреда

Mnoga strana prava zbog toga zabranjuju da samo jedno lice bude osnivab akcionarskog đruštva. A mogubnost da samo jedno lice osnuje društvo s ograničenom odgovornošbu nemačko pravo je dozvolilo tek od 1981. godine, a francusko pravo od 1985. godine. Englesko pravo dozvoljava jednopersonalna đruštva u obliku dosta sličnom društvima s ograničenom odgovornošbu pobev od 1992. godine. 1 Predlog sadrži više blanova o jednopersonalnim društvima, čija je svrha zaštita poverilaca takvih društava. Prvo, jednopersonalno akcionarsko dmštvo ne može biti jedini akcionar, odnosno jedini član drugog društva kapitala (član 202. stav 2. Predloga). Isto važi i za jednopersonalno društvo s ograničenom odgovomošbu (član 345. Predloga). Drugo, ne treba dozvoliti da jedno lice bude jedini blan više preduzeća za bije obaveze neograničeno odgovara. Jer, ako bi taj status imalo u više preduzeba, moglo bi se desiti da celokupna njegova imovina bude upotrebljenja za podmirenje obaveza jednog preduzeba, i da poverioci drugog ill drugih preduzeća ostanu nenamireni. U tom smislu se u članu 9. stav 1. Predloga predvida da fizibko lice može da bude blan s neogranibenom solidamom odgovomošbu samo u jednom preduzeću. Predlog ne sadrži slibno pravilo i za pravna lica, i to zato što pravno lice ne može biti takav član privrednog društva koji neograničeno odgovara za obaveze društva (b. an 8. stav 3. Predloga). Trebe, kad jedno lice stekne sve akcije jednog akcionarskog društva, ta činjenica mora biti prijavljena registarskom sudu radi upisa u registar i objavljivanja. Inače be takav akcionar odgovarati neogranibeno solidarno za obaveze društva (blan 208. Predloga). Cetvrto, j. inopersonalno akcionarsko druStvo ne može otkupiti ni povlabiti sopstvene akcije, niti in uzimati u zalogu (blan 248. Predloga). Jer, time bi se otvarale velike mogubnosti za izigrrvanje poverilaca društva: jedini vlasnik društva donosi odluku o tome da društvo od njega otkupi akcije i da mu za to isplati odgovarajubu naknadu, na taj nabin se imovina društva iz koje se isplabuju poverioci smanjuje, a on ne odgovara za obaveze društva. isto se reger je predlaže i za jednopersonalna društva s ogranibenom odgovornošbu (blan 367. Predloga). Svim ovim predlozima može se uputiti primedba da bi trebalo da važe i u situacijama kad preduzebe nije jednopersonalno, ali je udeo jednog blana toliki da su udeli ostalih blanova beznabajni. Primera radi, da li treba dozvoliti da akcionarsko društvo sa jednim vlasnikom bude blan društva s ogranibenom odgovomošbu koje ima dva blana, od kojih onaj drugi ima svega 1% udela? Nije li opasnost od izigravanja poverilaca u takvoj situaciji ista kao da drugi blan ne postoji? 5. Poslovi koji izlaze van okvira registrovane delatnosti preduzeba Ako je preduzebe zakljubilo ugovor koji nije u vezi sa njegovom delatnošbu, postavlja se pitanje biji interes treba štititi: interes vlasnika pređuzeba ili interes poverioca. U interesu vlasnika preduzeba može biti da se takav posao poništi. Oni su osnovali preduzebe radi toga da bi ono obavljalo određenu delatnost, i ne žele da nose rizik za poslovni rezultat preduzeba iz obavljanja drugih delatnosti. Obrnuto, u interesu poveroca može biti da takav posao bude punovažan, i da preduzebe bude dužno da izvrši obaveze iz takvog posla. U skladu sa shvatanjima koja su danas prihvabena u vebini zemalja, Predlog u takvim situacijama štiti poverioca. Sire posmatrano, to znabi da se Stiti pravna sigumost. U blanu 19.

1 Single Member Private Limited Companies.

52

Prof, dr Ivica Jankovec, profesor ’ravnog fakulteta u Kragujevcu