РТВ Теорија и пракса

preduslov društvenog života, nego obrnuto - društveni život je taj koji omogućuje komunikaciju. U praksi je vrlo izražena tendencija jednosmernog komuniciranja, kako u internim okvirima jedne zemlje (od mass media ka auditorijumu i gledaocima a ne i obrnuto), tako i međunarodnim (iz razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju, ili zemljama sa manje razvijenim komunikacionim sistemima). Smatra se da je najvažnija funkcija mass media da „vrati zajednicu sebi”, tj. da zajednica preko njih vidi i čuje sebe, da preko njih komunicira, kritički analizira sebe i kroz široki dijalog i izmenu iskustava ostvaruje svoj napredak. Mass media upravo takvu funkciju ne ispunjavaju, ili je čak sasvim izneveravaju. „Masovno društvo”, konstatuje Rajt Mils (Right Mills), „obuhvata više nego samo masovno komuniciranje. Ova ideja nagoveštava da mnoštvo Ijudi učestvuje u raznim političkim aktivnostima, ali to čini samo formalno i pasivno. Akciju i mišljenje ponovo spajaju i strogo kontrolišu monopolisana sredstva komuniciranja... Pošto javnost... predstavlja tržište sredstava komuniciranja, diskusiona faza procesa oblikovanja mišljenja je gotovo eliminisana... institucionalizovana sredstva slobodne i neformalne diskusije su rasparčana; pojedinci su razbijeni u atome”. R. Mils zaključuje da se pod dejstvom tehnokratskog i birokratskog društvenog sistema kao i sredstava komuniciranja čovek pretvara ~u vedrog robota”. Funkcija mass media se, dakle, ne može posmatrati van društveno-ekonomskih odnosa sredine, u kcjoj ona deluju kao i van okvira pitanja „kakvu vrstu Ijudi društvo želi da stvori, kakve lične stavove podstiče i izaziva” 2 . F. Žanson (F.Janson) ovu istu idcju proširuje

? Ka|i Mils, Znanje i moc Vuk Karadžić, Bcograd, 1966, slr 96 i 107.

103