РТВ Теорија и пракса

Ovoj modi ..makluaoizma” dali su prilog nekritičkim prihvatanjem i popularisanjem njegovih dela, i neki krugovi u naioj zemlji, za koje je Makluan predstavIjao čak revolucionarnu novinu. Ovaj lalas intelektualne modc jc prošao u našoj kao i u drugim zemijama. Od samih Makluanovih ideja, koje prcdstavljaju zbir veštih improvizacija, lucidnog eklektizma i mistifikacija, interesantnija je socijalno-psihološka strana fenomena. Intelektualni snobizam ga samo delimično objašnjava. izgleda da je period tehnološkc rcvolucije i razvoj elektronike, koji je doprineo stvaranju mita o tehno-

idealističkim premisama. Po R.Vilijamsu, delo Makluana je vrhunac ovog sociološkog formalizma; to je estetička teorija koja je u negativnom smislu postala socijalna. U njoj sc soficistira upravo krucijalna oblast „uzrok-posedica”. Ovaj tehnološki determinizam ima funkciju socijalnog i kulturnog determinizma, јег bez kritičke analize ratifikuje dato društvo, odnose u njemu i kulturu, kao i njihove dominantne smerove. ]er, ako su „media” uzrok - na čcmu se ova teorija zasniva - svi ostali uzroci, svc što Ijudi obično vide kao istoriju, svcdcno je na efekte.l obrnuto, što je van toga viđeno kao efekt i kao takvo je predmet socijalnog, kulturnog, psihološkog proveravanja i ispitivanja, isključeno je iz polja posmatranja kao irelevantno u poređenju sa medijima kao takvim, čime je sociologija medijuma definitivno postala funkcionalna ideologija. Po R.Vilijamsu, ovo preobraćanje nije bilo slučajno prvobitno „medijum je poruka” (the medium is tbe message) kao estetička kategorija, smišljeno se kasnije transformiše u ideoiošku kategoriju „medijum je masovno doba” (the medium is the mass-age) 7 . Specifične karakteristike različitih medija Makluan dovodi u vezu sa istorijskim situacijama. Svojim prvobitnim delom on je hteo samo da skrene pažnju na specifičnost medijuma i razlike između govora, štampe, radija, televizije itd. Ali ni tu, kao ni u čitavoj formalističkoj tradiciji, media nisu viđena kao prakse: svaka konkretna praksa podređena je arbitrarno označenoj psihološkoj funkciji. Posledica toga je razlučivanje ne samo konkretnih nego i opštih intencija. Ako su specifični mediji u

110