РТВ Теорија и пракса

uspostaviti vezu između ovakve podele auditorija i prethodne, Lasvelove. To su lica sa višim stepenom obrazovanja i relativno višim socijalno-ekonomskim statusom, koja, koristeći masovne medije na sličan način kao i drugi, smatraju da oni štete kulturi. Izvršena su i druga istraživanja da bi se uspostavila tipologija zasnovana na međuodnosima između ukusa i tako je bilo moguće utvrditi da su to ona ista lica koja imaju specijalnu naklonost prema jednoj vrsti emisija, a druga prema nekoj drugoj vrsti emisija. Zapravo, treba još mnogo učiniti da bi se pronašao precizan metod analiziranja auditorija. Najzad, povodom ovog poslednjeg problema povezanog sa načinom komunikacije, tj. sa njenim uticajem, odnosno übeđivanjem, sociološke i psihološke studije bile su najplodnije. U vreme kada je Čakotin (Tschakotine) razmišljao o uzrocima hitlerovske propagande u Nemačkoj, postojala je opšta sklonost ka mišljenju da se gomila može „usmeravati” upornim i najprostijim glasilom modernih medija. Zatim, pod Lazarsfeldovim (Lazarsfeld) podstrekom, savesnije ankete su pokazale da su takvi rezultati postignuti samo u totalitarnom kontekstu. U sistemu koji podržava slobodnu diskusiju, masovni mediji izgleda da ne mogu trenutno, i u većem obimu, da menjaju javno mnenje. Ono bi bilo podložnije komunikacijama između dve osobe. Međutim, pokazalo se da su u tim međuljudskim uticajima, pojedina lica, koja su nazivana „vodičima mišljenja” igrala glavnu ulogu. Ili, otkriva da su takvi vodiči mišljenja Ijudi koji su ponekad veoma čvrsto integrisani u svoje grupe i otvoreni

121