РТВ Теорија и пракса

politici. Ovo sc, u nckim prilikama naglašcno odnosilo na radio-organizmc zcmalja u razvoju. Vcćina diskutanata sa predsednikom grupe na čelu pozivala jc radijskc Ijudc da se bore za nezavisnost radija i to kako protiv uticaja vlada tako i protiv dejstva drugih grupa za pritisak (političkih, privrednih i drugih). Oni su ocenili da če pritisci na radio u budućnosti još i ojačati sa svih strana. Profesionalci na radiju, rečeno je, moći če da se tome odupru samo ako budu umeli da održavaju pravilan balans u programskom izboru i objektivnost u prikazivanju „stvarnosti”. Zato jc nužno dobro poznavanjc publikc i njenih potreba pomoću solidne službe za istraživanje auditorijuma. Društvene obaveze radija mogu se objektivnije ostvarivati ako RTV organizacije uključe u svoja savetodavna tela „predstavnike svih elemenata i interesa društva.” Radio, profesionalac na radiju, biće rukovođen spontanim povratnim spregom publike i društvenih predstavnika, i odgovoran übuduče kao i sada samo društvu u celini”. Nije slučajno što je ova tema došla na dnevni red na kraju debate radnih grupa, jer se očekivalo da će biti nabijena ideološkim i političkim pristupima. Tako je i bilo, iako se tema o društvenoj odgovornosti medija pojavljivala i ranije, u raspravama drugih radnih grupa. Zato je ovde bilo pokušaja da se debata übrza i skrati isticanjem da su ~ove stvari i suviše poznate”. Neki predstavnici zemalja u razvoju smatrali su da nema mesta velikim raspravama pošto je jasno, kako je rečeno, da je radio odgovoran državi, odnosno vladi. Mi smo nastojali da iznesemo naše shvatanje društvene odgovornosti medija, da prikažemo naš model društvenog upravljanja u RTV ustanovama, koji s jedne strane obezbeđuje uticaj korisnika i društva kao celine, a s druge omogučujc da se ostvare prava i odgovornost zaposlenih u radiju. Posebno interesovanje za naše izlaganje pokazali su neki mlađi saradnici iz radio-difuznih organizama vanevropskih zemalja, pre svega Australije i Kanade koji su, inače, mahom autori najzapaženijih i najoriginalnijih priloga o budućnosti radija. Njihovi najbolji prilozi publikovani su kao poseban dokument simpozijuma. Uvodni prilog koji je napisao Australijanac dr Čelis (Challis), nosi naslov: „Pravo na, radijsko komuniciranje”. Challis je ovaj prilog počeo navođenjem jedne inspirativne Brehtove misli:

89