РТВ Теорија и пракса

Đoko Stojičič,

urednik TV-Beograd

ODGOVORNOST I ULOGA RADIJA I TELEVIZIJE U NEGOVANJU I RAZVOJU JEZIKA

Svaki razgovor o ovoj temi, čiji značaj seže među sama ključna pitanja bitisanja i prosperiteta svakog naroda, može da počne i da se završi mišljenjem Vuka Stefanoviča Karadžića, reformatora srpskog jezika, predvodnika velike kulturne revolucije koja je svojim plodovima i pravcima kojima je usmerila jezik i kulturu srpskog naroda, omogućila da se ostvari utemeljenje kulture i jezika u samim korenima narodnog biča. Vuk kaže; „Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi, dokle ga Ijubimo i poštujemo, njim govorimo i pišemo, pročiščavamo ga, umnožavamo i ukrašavamo, dotle živi i narod; može se među sobom razumijevati i umno sjedinjavati; ne preliva se u drugi, ne propada”. Svaka se ova reč bez ostatka odnosi na naše savremene prilike. 0 DRUŠTVENOM KARAKTERU JEZIKA Jezik je proizvod čovekove društvenosti, njegovog očovečenja 1 potrebe za komuniciranjem. Društvena komponenta jezika i njegova društvena funkcija su bitne i suštastvene osobine njegove. Istorijska samobitnost naroda je umnogome određena jezikom. Jezik je jedna od komponenata postojanja nacija (mada ne i obavezna). Svaki pristup izučavanju jezika podrazumeva i činjenicu da je jezik istorijska kategorija, podložna promenama, nastajanju i nestajanju. Budući da je po svojim osobenostima živa supstanca, duboko i sudbinski povezana sa svim istorijskim dešavanjima u sredini u kojoj egzistira, jezik jednog naroda, kao uostalom i njegova kultura i druge oblasti života, ne mogu se posmatrati izolovano, nezavisno od ukupnosti zbivanja u drugim svetskim kulturama

180