РТВ Теорија и пракса
U knjizi Teorija informacije V. Matković i V. Sinković konstatiraju da postoje dvije definicije informacije. „Prema prvoj definiciji, informaciju u najopčenitijem smislu predstavljaju obavijesti, odnosno novosti koje nam pružaju novine, radio, televizija, a isto tako i vijesti koje nam prenose telegrafija i telefonija, tj. sva suvremena sredstva za njihovo širenje i prijenos. Druga se definicija međutim znatno razlikuje od gomje već po tome što spominje informaciju u podmčju nove znanosti, kibemetike, koja povezuje mnoga klasična podračja nauke i kaže da je u njoj informacija kvalitativni faktor koji određuje poziciju nekog sistema i utjecaj koji taj sistem ima na neki dragi sistem.” 7 Utemeljitelj kibernetike N. Viner (N.Wiener) smatra da je informacija sadržaj onoga što primamo iz okoline ili što razmjenjujemo s vanjskim svijetom kada mu se prilagođavamo i kada pokušavamo utjecati na okolinu da bismo njome upravljali. Matematička teorija informacije tvrdi da je informacija izabiranje iz raznolikosti okoline, da je ona neki redoslijed signala, simbola ili poraka. U tom smislu informacija je negacija neodređenosti, straktura, količine oblika ili kompleksnosti u sistemu. B Sistemski teoretičari smatraju informaciju sustavom odnosno podsustavom ili određenim stupnjem slobode koju imamo u datoj situaciji da biramo između niza mogučnosti (između signala, simbola, porake, modela itd.) koji nam služe za održavanje našeg sustava ili za njegovu još bolju adaptaciju kao podsustava. Donald Mekej (Donald Mackay) s tim u vezi ovako definira informaciju: „Informaciju možemo sada definirati kao ono što logičkim putem djeluje na orijentaciju organizma (pravilno ili ne) dodavanjem, nadomještavanjem ili jačanjem funkcionalnih veza orijentacijskog sistema”. 9 Posljednja je, dakle, riječ sistemske teorije da je informacija transakcija između sistema i okoline, proces adaptacije i evolucije kompleksnih sistema, straktura znakova koja djeluje orijentacijski na organizam što ih prima. Ili, kako to kaže V. Bakli (W. Buckley), „informacija nije supstancija ili konkretna
7 V. Matković i V, Sinković, Teorija informacije I, Zagreb, 1970, str, 1. 8 Vidi: N. Wiener, Cybemetica, „J. Wiley et Sons”, New York, 1948.
“ Mackay, D.M The Informational Analysis of Questions and Commands, Colin Chenr, Information Theory: Fourth London Symposium, „Buttenvorth and Com.”, London, 1961, str. 470-471,
9