РТВ Теорија и пракса

Zakonom o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi, 1921), nasrtaj koji se najzad otvoreno obznanjuje 6. januara 1929, ukidanjem Ustava, političkih stranaka, i svih elementamih sloboda Odmah uvedena oštra cenzura u skladu sa „šestojanuarskom ideologijom” preciznije je određena 7. avgusta x929. godine Naredbom Predsednika vlade, inače komandanta kraljeve garde, generaia Petra Živkoviča: ~Od sada listovi ne mogu donositi po svome nahođenju ništa što se odnosi na dvor, na rad Ministarskog saveta i Vlade, ništa o gospodi ministrima, njihova putovanja, izjave itd., ništa o spoljnoj politici. O ovome mogu listovi donositi samo što im bude Centralni presbiro dao i kakve im on bude podatke pružio. Obavestite odmah o ovome državne tužioce i one vlasti, koje po zakonu o štampi imaju pravo da zabrane listove”. Podsetimo još da je iste te 1929. izbila prva velika svetska ekonomska kriza koja je sa svim nevoljama koje je sobom nosila zahvatila i Kraljevinu Jugoslaviju. A Radio-Beograd je došao na svet baš marta 1929, kada je klima za humor bila vrlo nepovoljna - u znaku krize i diktature. Ali sve prolazi, pa i krize i diktature. „Negde sredinom četvrte decenije prilike su postale nešto snošljivije i Beogradska sekcija Udruženja novinara zaključila je da bi mogao izlaziti i jedan dobar satiričan list” (A.Marjano, Jedna smešna istorija). Tako je 5. januara 1935. izi Šao prvi broj humorističko-satiričnog lista Beogradske sekcije Jugoslovenskog novinarskog udruženja - „Ošišani jež”. Taj prvi broj, štampan u 22 000 primeraka, smesta je „planuo”, pa je bio i doštampavan. Pokrenula ga je grupa talentovanih i duhovitih novinara, književnika i karikaturista: Brana Cvetković, Pjer Križanič, Živojin-Bata Vukadinović, Mima Predič, Stanislav Vinaver, Todor Paranos, Branislav Dimitrijevič-Brandim, Sabahadin Hodžič i Dobroslav Kuzmič. Pojava „Ošišanog ježa” imala je efekat humorističke šok-terapije na prigušivani javni život u Beogradu, Srbiji, pa i šire.

110