РТВ Теорија и пракса

nova umetnost tog razdoblja, nosi u sebi nešto subverzivno u odnosu na strukture društvene (i medijske) moči, taj je video često hermetičan u svom bavljenju jezičkim pitanjima ili je pak eksplicitan u nekim ideološkim pogledima za koje je iluzorno i pomisliti da bi ih televizija (i snage koje iza nje stoje) mogla prihvatiti. Video sedamdesetih godina ostaje u galerijama i muzejima, jer su to bila izolovana, ali i zaštičena mesta slobode umetničkog izražavanja: umetnik koji se u to vreme bavio videom prikazivao je svoje probleme na isključivo svoj način (često tehnički nedoterano i namemo siromašno u vizuelnom izgledu slike), čime je branio dignitet autorske personalnosti, ali je stoga morao da računa na otpor velike medijske mreže kojoj po prirodi stvari više odgovara tehničko savršenstvo slike uz izvesnu depersonalizaciju njenih sadržajnih intencija. Na početku osamdesetih godina zavladala je drugačija društvena i duhovna klima, drugačija je i umetnost, a naravno da je onda drugačiji jezik i status videa. Imaju pravo oni koji govore o novom razdobolju u estetici videa, mada je pod znakom pitanja šta se dobilo a šta izgubilo ulaskom u situaciju u kojoj se danas nalazimo. U jugoslovenskim prilikama nekoliko je manifestacija jasno ukazalo na promenu koja je u toku: to je najpre bio „Video-susret” u Beogradu održan aprila 1983. u organizaciji Studentskog kulturnog centra, kojom prilikom je Ursula Vevers projekcijom traka Gerija Šuma Land Art i Identification iz 1969-70. simbolično označila jednu vrstu hommage- a istorijskom razdoblju videa kao dela umetnika i kada je selekcija novog britanskog videa u jednoj raskošnoj simbiozi sa rok muzikom i slikom koja kao da predstavlja pokretnu i elektronsku pop-ikonografiju otvorila uvid u jednu od najživljih orijentacija u današnjoj video-produkciji. Sledeči veliki događaj bio je festival „Video C.D ’B3” održan u prvoj polovini oktobra 1983. u Cankarevom domu u Ljubljani u realizaciji Mihe Vipotnika i Mari Klod Vogrič, kao prava panorama aktuelnih video-zbivanja, uz to i mesto produkcije, stručnih seminara i drugih razmena iskusiava uz učešče predstavnika mnogih TV i video-centara, firmi, specijalista (reditelja i tehničara), kritičara i urednika časopisa, najzad i umetnika iz više evropskih i

163