РТВ Теорија и пракса

sopstvenih glasovnih osobina glumac može da postigne samo dugotrajnim radom, te se reditelj, birajući glumce za predstavu, obično opredeljuje za one koji u največoj meri odgovaraju glasovnim zahtevima uloga. Promenljive osobine govora su artikulacija, izgovor, trajanje fonema i bezglasnih segmenata, infleksija i čujnost; svaka od njih može se iskoristiti za postizanje određenih rezultata, Artikulacija se odnosi na obrazovanje različitih zvukova, a izgovor na njihov izbor. Neko može imati jasnu artikulaciju glasova, no pogrešan izgovor čitavih reči. Dobro uvežban glumac sposoban je da razdvoji ova dva činioca i upotrebi ih u svom standardnom scenskom govoru. Osim toga, u stanju je i da menja artikulaciju i izgovor prema zahtevima lica i situacije. Uzrok loše artikulacije je nepažljiva upotreba jezika i usana u oblikovanju glasova a vezuje se sa dijalektom ili nedostatkom obrazovanja, Pogrešan izgovor vezuje se sa sličnim uzrocima, no ponekad se koristi i za izražavanje naivnosti i neiskustva (npr. ličnost nikad pre toga nije čula reč koju izgovara). Poznavanje simbola međunarodne fonetske azbuke (IPA) može biti od velike pomoči u nastojanju da se pokažu načini na koje se glasovi mogu izmeniti u odnosu na normalan govor 3. Trajanje se odnosi na vreme poklonjeno svakom glasu, dok je infleksija u vezi sa podizanjem i spuštanjem visine glasa. 4 Kako trajanje tako i infleksija mogu se upotrebiti za naglašavanje pojedinih slogova i stišavanje drugih, Uvek je nužno podvuči jedan ili više slogova, ukoliko je potrebno da publika prepozna reč. Trajanje se odnosi i na broj izgovorenih reči u minutu kao i na preovladavajući način govora, Brzina govora ima priznatu vrednost u obeležavanju likova. Na primer, spor način govora stvara utisak lenjosti, bolesti ili opšte nejakosti, dok brz ukazuje na napetost i živost. Infleksija

3 Amerikanci imaju obimnu stručnu literatum za usavršavanje scenskog govora i govorne tehnike. 4 Profesor Josip Kulundžič napisao je izvanrednu studiju o infleksijama. Na žalost, ova predavanja nisu štampana i mogu se naći u retkim primercima sačuvanih skripata.

201