РТВ Теорија и пракса

U posljednje vrijeme smo svjedoci kakd su izvori informacija, prema svojim uskim parcijalnim interesima, uskraćivali javnosti podatke i istinite informacije, udaljavali novinare sa skupova. Vrlo je pozitivno što je ovaj Zakon uočio tu negativnu pojavu te u članu 18 predviđa pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosli osoba i ustanova koje od javnosti kriju informacije i tako direktno djeluju antisamoupravno i antiustavno. Skrivanje informacija je samo negativna strana shvaćanja samoupravljanja i slobode. Međutim, slobodu kreiranja i diseminiranja informacija treba shvatiti kao pravo i dužnost, jer konačni verifikator cijelog procesa procesiranja informacija je društvena zajednica, a пјој ni u kora slučaju nije u interesu da informacije skriva i tako samu sebe obmanjuje, budući da se istinski proces javnoga komuniciranja može zamisliti samo u polju maksimalno moguće (to znači povijesno relativne) istine. Samo one informacije koje su u izravnoj funkciji objektivnosti i istine mogu biti valjana podloga za donošenje ispravnih odluka; obrnuto, neobjektivne ili neistinite informacije su zapravo antiinformacije i dužnosl je zato svakog građanina da sudjeluje aktivno u procesu njihovog stvaranja, kako bi se one mogle što svestranije valorizirati. Komunikologija zato opravdano smatra da sc uspješna akcija u svim oblastima može održavati i podržavati kao i dalje razvijati samo pomoću istinitosti, dok se zabašurivanjem kriznih momenata zbog utjecaja faktora entropije sistem malo pomalo disoluira, tj. raspada do stupnja konačnog prijelaza iz organiziranosti u cntropiju. Tako su, kako povijest bilježi, postupali svi državni, partijski i religijski sistemi i sami sebe dokončavali, da bi iz njihova pepela nastala jedna reguliramja mformacija, organizacija i prakseologija. S ovim problemom u vezi nužno se susrećemo i s problemom javnosti rada u sistemu javnoga komuniciranja. Zakonodavac se također susreo s tim važ.nim problemom i tretirao ga u osmoj glavi Zakona. Suzbijanje zatvorenosti, učaurenosti redakcija i imalaca informacija u svoje uskre okvire i stvaranje tehnomcnadžerske svijesti u ovoj oblasti, zakonodavac je nastojao suzbiti drukčijom strukturacijom savjeta u kojima se, na delegatskom principu, naiaze sve strukture

123