РТВ Теорија и пракса

ozbiljan, to je metod. Prva reakcija pokazivala je da su bili iritirani činjenicom da sam primenjivao isti metod za, komične stripove kao i za Džojsa. FREJLING: Ortodoksnost u istraživanju popularne kulture, do tada, ogledala se u tvrđenju da je popularna kultura na izvestan način bila, ako ne fašistička, a ono u krajnjoj liniji po svojoj tendenciji ispiranje mozga: Frankfurtska škola u Nemačkoj i kasnije u Americi opisivala je vrstu potkožnog puta kojim masovna kultura svakoga prigušuje i razara sposobnost Ijudi da misle. Prema onome što Vi pišete, reklo bi se da imate drugačiji pristup popularnoj kulturi. EKO: Da, ali ja sam to mogao da uradim takođe i zato što su Ijudi Frankfurtske škole obavili prvi deo posla. Smatram da postoji dijalektički i konfliktni aspekt u popularnoj kulturi, On predstavlja učestalo ispiranje mozga, a u isto vreme proizvodi neku vrstu jedinstvene kulture koja je takođe naša sopstvena. Veoma je teško razlikovati takozvanu ~visoku“ kulturu od popularne kulture. No uzmimo najzamršeniju knjigu visoke kulture u našem vremenu, Fineganovo buđenje: ona je puna citiranja poznatih ličnosti iz komičnih stripova, npr. Mata i Džefa, itd. Ne moramo čekati na pop-umetnost da bismo uočili način spajanja avangardne i mas-kulture. Jednom je, sećam se, Anri Puse kompozitor avangardne muzike slušajući sa mnom Bitlse, гекао: ~oni rade za nas“. On je pod tim mislio da oni stvaraju novu muzičku osećajnost, što će na kraju, pomoći razumevanju njegove muzike. Bio je potpuno u pravu. No on je rekao samo pola istine ne samo da su oni radili za njega vcć je i on radio za njih. Posle Džona Kejdža vrlo je teško napraviti jasnu razliku kada slušate rok-koncert, jedan dobar rok-koncert između popularnih vidova i najprofinjenije muzičke invencije. Popularna kultura je apsorbovala avangardnu i vice versa. Dopustite mi da kažem da je ono što je Frankfurtska škola učinila u Americi, u to vreme, bila neophodna analiza starih negativnih aspekata mas-komunikacija. A zatim je bilo neophodno, svakako, pretresti suprotan aspekt. Moja knjiga iz 1964. godine bila je naslovljena Apokaliptici i integrisli. Apokaliptici su bili Ijudi iz Frankfurta,

148