РТВ Теорија и пракса

Dakle, nestandardni jezik je sasvim sigurno logičan po svojoj strukturi, ali se njegova neknjiževna logika najčešće potcenjuje, jer se ne uklapa u očekivane norme pismene logike. Naravno, nije u pitanju samo logika izražena je težnja ka omalovažavanju velikog broja raznovrsnih lokalnih oblika, dijalekata i kodova govora radničke klase, bez obzira na to da li u svome kontekstu deluju kao uspešno komunikativno sredstvo. Stoga verovatno ne iznenađuje ni što se u nekim sredinama potcenjuje medij koji oblike svog ispoljavanja izvodi iz takvog govora. No, postoji još jedan razlog za neprijateljstvo kojim pojedini kritičari dočekuju televiziju. Reč je, naime, o temeljnoj nepismenosti medija odnosno, o krajnje oholoj navici da svaki problem kojim se bavi ~svede“ na oblik suprotan pisanom. U stvari, televizijskoj poruci je svojstvena napetost čije korene možemo pratiti sve do razlika s kojima naša kultura tradicionalno vrednuje usmeni i pismeni govor. Bernstajnov razrađen kod teži da postane omiljen modalitet govora obrazovanog sloja koji nadzire i kodira televizijske poruke. Ali se on, kako smo već napomenuli, veoma teško može iskoristiti pri kodiranju televizijske poruke, upravo zato što je izveden iz pismenog govora, te poseduje mnoge njegove osobine npr. težnju ka apstraktnom, uopštavanju, te izričitom ili doslednorn značenju. Pored toga, Gudi i Vot pokazuju način na koji se društvo pismenosti deli na osnovu merila onoga što su Ijudi pročitali (str. 341). 18 Pismenu kulturu, za razliku od usmene, veoma je lako izbeći dovoljno je, naime, ne čitati knjige. Njen uticaj u procesu školovanja može biti sasvim neznatan, budući da se nalazi u neprekidnom sukobu sa „potpuno različitom a često i neposredno suprotstavljenom privatnom, usmenom tradicijom učenikove porodice ili primarne grupe“. Raspoloživ kulturni repertoar pismenog društva neiscrpan je, te će svaki izbor koji pojedinac načini u cilju sticanja doslednog stava prema životu nužno biti veoma ličan, čime se unutar društva stvara mnoštvo raznovrsnih

18 Goody, I i VVatt, 1., op. cit.

175