РТВ Теорија и пракса

„Potkožno pozorište”. „Počinjući sa snimanjem čoveka ne znam uvek šta će se dalje dogoditi - koliko će kadar trajati i kuda će krenuti kamera” izlaže svoja zapažanja litvanski snimatelj-dokumentarist Valdis Krogis. - „Ali kao da ona sama počinje da se kreće Jer je stupila u kontakt sa čovekom. Veoma je prijatno kada se naslućuju gestovi i pokreti, kada se panorama snima tamo kudaje čovek pogledao i kadase pronalazi, ne odvajajući se od kamere, ono što je njega zainteresovalo... Tek kasnije shvatiš da si upravljao procesom snimanja, razmišljao o krupnom planu, rakursu, kretanju. kompoziciji, Ali to je bilo negde u podsvesti pošto si se za vreme snimanja stopio sa čovekom... Gledaš u kameru i vidiš da to nije on, ni njegovo lice, daje to samo koža, a negde tamo ispod kože je potpuno drugi čovek.” Studenti pozorišnih škola će učeći scensko kretanje saznati da gest kao i glas mogu biti servilni i zajedljivi, laskavi i samouvereni. Da se svako „obavezno” ispoljava usmeravanjem kretanja odozgo na dole, a svako „možda” - odozdo na gore. Potvrdni gest je vertikalan, odrečni - horizontalan. Kada govorimo o nekom da je pošten i nesebičan naše reči su propraćene potvrdnim kretanjima glave i ruku. Ali ako treba izmeniti pravac gesta koji prate ove reči naša rečenica može da dobije i zajedljivu nijansu („Оп je, zarne vidite, pošten i tobože nesebičan”). Ruke ne samo da učestvuju u razgovoru, one ga ponekad i vode. Takvi gestovi su razumljiviji bez ikakvih reči („Zar tu ima ikakve sumnje?!”, „Samo se usudi da posumnjaš u mene.,.”, „Dosta mi te je!”). Psihijatar Dž. Ruš tvrdi dajezik gestikulacije sadrži u sebi oko 700 hiljada raznih signala. Radi poređenja mogli bismo da podsetimo da bolji engleski rečnici ne sadrže više od 600 hiljada reči. Već samo ova okolnost primorava nas da se s pijetetom prisetimo jezika bez reči naših predaka, koji je prethodio pojavi usmenog govora. U savremenoj nauci društvene norme telesnih pokreta izdvajaju kineziju kao poseban jezik. - „Pokreti tela mogu da se proučavaju kao sistem šablona koji mora da savlada svaki individuum ako želi da postane ravnopravan član društva” piše američki linjvist R. BedvisteL Šabloni te vrste su uzajamno povezani sa načinom života određene etničke grupe. Kod nekih plemena otvoreno izražavanje gnevaje znak odsustva samosavlađivanja, dok kod drugih ti isti gestovi svedoče o

119