РТВ Теорија и пракса

i proširiti je u novom vremenu na novu, daleko brojniju, pa čak i daleko podložniju publiku, ili banali/aciju nečeg što je trebalo da bude koliko-toliko kreativan - imaginativan proces: nespretno /amenjivanje i redukovanje bogatstva misaonih i emocionalnih, poetskih, oniričnih slika - naturalističkim slikama jave; zamena nečeg što je moglo biti i metafora o muzici - bukvalnom „realističkom” slikom: sirovo i nerazumno, naglo transponovanje apstrakcije u životnu realnost... Uostalom, reč, a naročito poetska reč, oduvek je bila muzici bliža od bilo kakve slike (ičega vizuelnog); na kraju muzika je, kako to kaže Krleža. oduvek „zahtevala poetsku reč kao razjašnjavanje”. Sem toga, u takvoj „programskoj” vizuelizaciji ponovo se radi o tautologiji slike i muzike jer je kompozicija programske muzike (po tezi) tako koncipirana i ostvarena da čisto muzičkim sredstvima uspešno dočarava - „duhu i duši” slušaoca sve ovo i mnogo više od toga što TV slika tako nesmotreno hoće da pokaže - očima b) Potencijal animacije Do sada smo se bavili problemima TV vizueli/acije iz koncertne prakse preu/etih dela instrumentalne muzike kod koje je TV slika okrenuta životnoj stvarnosti Medjutim, animirani film, taj „najotvoreniji i najelastičniji od svih oblika grafičkih umetnosti” (Čak Džouns), je od samog početka u svoju strukturu organski upio muziku postižuči tako i potpuno nov i drugačiji domet u njenoj vizuelizaciji Ispostavilo se, naime, da naglašena irealnost, iluzija dočaravanja stvarnosti ili postvanvanja iluzije jednog oživijenog likovnog (nacrtanog ili naslikanog) sveta, koji svojom nedvosmislenom estetičkom egzistencijom zahteva odgovarajuću recepciku, prihvata i sasvim prirodno ugradjuje muziku direktno medju fundamentalne elemente animiranog sveta. Mu/ika (pa bila ona srednjovekovna, recepciju. prihvata i čarska, impresionalistička ili elektronskai postaje nerazlučivi deo atmosfere, pejz.aža ili junaka animiranog zbivanja. Muzika i zvuk su, što je i najvažnije, isto što i čarobno udahnuče života - oni su motor pokreta nemirnih crteža

89