РТВ Теорија и пракса

njihova stvarnost - zavisi od toga, čak i kad pretpostavimo da interesovanje gledaoca zaista postoji. A kako isto važi i za najsavremenija muzičko-scenska ostvarenja suočavamo se ponovo sa prethodno pomenutim mogućnostima prezentacije muzike na televiziji: informativnom i kreativnom. Informativni pristup baletu ili operi morao bi, dakako, težiti da, što je moguče vernije, „dokumentaristički” reinkamira predstavu u obliku u kome je u svom vremenu postojala, težeči da zbog toga oživi makar i deo tog vremena, njegovog duha Ijudi (publike) i njihove stvamosti. Bila bi to neka vrsta „direktnog prenosa” izvođenja muzičko-scenskog dela iz bliže ili dalje prošlosti, što znači da bi i u slučajvima pravog direktnog prenosa trebalo izabrati tzv. arhivsku postavku dela koje se prenosi. Jedan u potpunosti kreativan napor bi morao da teži aktuelizaciji trenutka „presecanja stvamosti” u onim tačkama dela koje pružaju potenciju njegovog življenja u novom vremenu, kroz stvamost novog medija. Kreativna vizueiizacija baleta bi, prvenstveno u domenu muzičke dimenzije dela, morala da teži prevrednovanju njenog kvaliteta, uz poseban osvrt na njenu utilitamost kao dimenzije nove TV realnosti a u skladu sa zakonitostima njene dramaturgije i estetike. Ovakav zahvat rezultira najčešće televizijskom baletskom svitom - tj. izborom muzičkih numera iz originalne celine baleta kojima bi, po potrebi, mogli biti dodati i drugi prikladni muzički komadi istog autora koji nisu, po autorovoj nameri, namenjeni tom baletu, Sasvim je moguče da bi ta odabrana muzika morala biti stvaralački prilagođena - pri čemu se prvenstveno misli na nov raspored numera i orkestraciju (nalik na, recimo, zahvate Ščedrina u sviti Karmen po Bizeu, Stravinskog u Pulčineli po Pergoleziju, Kastaldija u Elizi po Betovenu, itd.) Jasno je da bi ove (i sve ostale moguče) izmene morale biti prethodno predviđene i umetnički opravdane jednim zaista „televizičnijim” libretom koji bi tako rezultirao i umetnički uspelom televizijskom vizueiizacijom - novim umetničkim delom ~za sebe”. Ostali muzičko-scenski i vokalno-instrumentalni oblici, a posebno opera, zahtevaju od TV stvaralaca još složeniji kreativan pristup i to čak urgentnije i

97