РТВ Теорија и пракса

pozorišne predstave, zahvaljujud čemu smo mi (gledaoci televizijskog programa) u stvari posmatrali predstavu predstave. U tom slučaju je odistinski izgubilo i pozorište i televizija i televizijski gledalac. Nasuprot tome, kada se televizijske kamere postave kao nenasrtljivi pratioci događaja na pozorišnoj sceni, tada smo u mogučnosti pomirenja sa novim i kritičkog upita nad već „tradicionalno” intelektualnim otporom prema mogučnosti informativnog i obrazovnog dejstva televizijskog snimka pozorišne predstave. Ona ta dejstva može imati tek onda kada, kao prvo, televizijski gledalac nijednog trenutka ne sumnja da gleda pozorišnu predstavu i da, pod drugo, uspješnim načinom realizacije prenosa, on doživi iluziju prisustva u pozorišnoj dvorani, Televizijsko „jednougaono oko” kamere nije Ijudsko oko, televizijska slika predstave nije pozorišna predstava, ali se ovom saradnjom televizije sa pozorištem, koja ne može biti stalno nego samo rijetko prisutna, gledaocu pruža informacija i mogučnost iritacije na upoznavanje i sa tekstom pisca (ukoliko se radi o pozorišnoj drami) i sa cjelokupnom atmosferom kolektivne svečanosti jednog teatarskog ispoljenja; 3. televizija nije ni književnost. Od kada je filma otada je i scenarija i ekranizacija poznatih ili manje poznatih djela književnosti. Od kada je televizije otada je i scenarija „ро mjeri” specifičnosti ovog sredstva izražaja i televizijskih realizacija djela književnosti. S druge strane, većina teoretičara tvrdi da se specifičnost svijeta knjige ne može automatizmom bez obzira na kojim osnovama on bio izgrađen, prenositi u drugi svijet - televizijsko ispoljenje, Fo njima time se trostruko gubi: i knjiga i gledalac - potencijalni čitalac, i sama televizija. Knjiga, odnosno književno djelo - jer prenošenjem u drugotnost ne biva više ono što jeste, djelo po sebi koje učeščem čitaoca postaje djelo za njega, osječaj svijeta. Gledalac - jer mu se daje mogučnost lažnog podražaja za taj osječaj svijeta. Televizija - jer ne koristi mogučnosti specifičnog vlastitog izražaja i ne

81