РТВ Теорија и пракса

nešto (usled ograničenja koja nam postavljaju naša sopstvena, verbalna, misaona sredstva) zaista teško zamisliti, ne možemo se ovde upuštati u konkretizaciju jedne takve ideje ali se usuđujemo da je to u principu moguće. Ovđe ćemo se ograničiti na to da razmotrimo one domene u kojima verujemo da bi vizuelni medij mogao postati spoljašnji oslonac nekih vidova novog „vizuelnog mišljenja" i time naznačimo glavne pravce kojima bi mogla teći .kulturalizacija" ove funkcije. Istaknimo još jednom ono što smatramo bitnim svojstvom vizuelnog medija kada je reč o njegovom dejstvu na saznajne funkcije: ovo je sredstvo koje svojom pojavom ne donosi nov tip znakova kao spoljašnje oslonce za te funkcije. Nepobitnaje, naime, činjenica, utvrđena i podrobno analizirana još u vreme nastajanja psihologije kao nauke (introspektivna istraživanja strukturalističke škole) da se čovek i tada, dakle pre pojave vizuelnog medija o kojem je ovde reč, koristio različitim oblicima vizuelizacije kao pomoćnim sredstvima u pamćenju i mišljenju. Znakovi koje koristi ovaj medij, dakle, nisu novi - nova je samo njihova eksternalizacija kojomje omogućeno da oni postanu spoljašnji oslonci saznajnih procesa. Sami ti znakovi, dakle, predstavljaju spoljašnje analoge unutrašnjih, privatnih vizuelnih sredstava koji, sa svoje strane, imaju šansu da „kulturalizuju" ta naturalna vizuelna sredstva. Bez pretenzija da pravimo neku sistematizaciju, nabrojaćemo ovde neke, verujemo bitne, mogućnosti koje vizuelni medij kao spoljašnje sredstvo stavlja na raspolaganje mišljenju. Sledeći tezu Vigotskog o delovanju ovakvih spoljašnjih pomoćnih sredstava na čovekove saznajne funkcije, pretpostavljamo da bi njihova internalizacija (interiorizacija) u budućnosti mogia do izvesne mere izmeniti i samu funkciju o kojoj je ovđe reč. Ikoničnost vizuelnog medija, dakle upravo osnov svih njcgovih izražajnih sredstava, odlikuje ga celovitošću i simultanošću, nasuprot diskretnosti i linearnosti svojstvenih verbalnim i drugim simboličkira (u užem smislu - matematički, hemijski, muzički i dr. simboli)

141