РТВ Теорија и пракса

proizvod interakcija sistema u stalnom pokretu. Misli se na zbir učinaka čitavog niza pokretača ili zastupnika kao što su galerije, trgovci, kolekcionari, kritičari, razne institucije, muzeji, festivali, televizija, izdavači, istoričari, turistički vodiči i u nedogled. Ovako posmatrane perceptivne moći publike iz ugla celokupne industrije predstavljanja umetnosti u umetnika, pokazuju dokle se proteže .normalna" upotreba medija pre svega kao vrste ugovora. Tek kada se i ako se te konvencije ugovora zaborave, medij postaje spreman za nešto novo. Međutim kontradikcije i jesu nasleđene ne prikazivanjcm pravog lika industrije kulture, te tako i ne mogu da se zaborave. Činjenica da danas kompjuter ne upotrebljava samo kompozitor Pjer Bulez već i veliki deo njegove publike, za Beržea ukazuje na situaciju u kojoj i televizija zavisi od planiranja reorganizacije naše celokupne percepcije. Ako takve promene đimenzija u knlturi zavise od „stabilizatora" u društvu, kod nas je institucija TV verovatno najuticajniji stabilizator i zato njene forme, njeni žanrovi i stereotipi, vesti, sport, reklamc, scrijc itd. raogu da se posmatraju i kao uvek višc od medija. Da li shodno tome naše perceptivnc sposobnosti i emocijc automatski omogućavaju prepoznavanjc jezika koji je govor tog više od mcdija? Da li informatika kojom se služimo može đa se meša u našu estetiku i naše vrednosti kao što može u naše znanje? Enigmatički Kantov tcrmin Mannigfaltigkeit (raznovrsnost, raznolikost, raznostrukost) nije za savremenog francuskog filozofa Žan - Fransoa Liotara (Lyotard) 5 tako enigmatičan kada se uzme u obzir da recimo boja kao matcrijal možc da sc doživi nezavisno od oblika u kome se nalazi u nekoj slici, i tako doživljena, kao i boja zvuka za kompozitora, možc da ima ,moć obustavljanja naše formativne aktivnosti uma." Metaforično govoreći, onda možda govor, diskurs ili priča (po Benvenistu) mogu da funkcionišu i protiv uspostavljenih jezičkih i estetskih .istina'. Ali očiglcdno je da, u potrazi za specifičnim uslovima koji su kreirali mogućnost životne i imaginarne umetnikove relacijc sa

5 Van Reijen & Veerman, »An inlcrvicw with Lvolard", Тћеогу, Culture & Society „Poslmodernism" Sage, vol. 5. No. 2-3, 1988.

104