Свет

je i dve godine u Zaim. U toine što smo ga zamolili za razgovor o poslu sudskog tumača za srpski jezik ne vidi ništa čudno. naprotiv, smatra da je o tome trebalo i pre progovoriti. "I danas se može čuti kako mnogi kažu: ’Ovo treba prepisati s ćiriiice na latinicu’. A ne treba prepisivati, nego prevesti! Sa srpskog na hrvatski!". tvrdi Polić. • S obzirom na istoriju postoji li dovoljna zamenska terminologija koja svedoči o jasnoj razlici između hrvatskog i srpskog? Da, i ja konzekventno prevodim sa srpskoga na hrvatski. Cinim to dosljedno i u nazivima ustanova. Iznimke činim tek ponekad, kad je riječ, primjerice, o vojnoj tenninologiji. • Dobijate U mnogo materijala za prevod? Dobivam, osobito iz Istre. Više sam prevodio za Ijude iz Istre nego one iz Zagreba. Dobivao sam pozive iz Novigrada, Opatije, Puie... I Srbi i Albanci dolaze s dokumentima na srpskom jeziku, na ćirilici. Uglavnom je riječ o diplomama i rodnim listoviraa, ali ima i drugih vrsta službenih dokumenata potrebnih Ijudima da srede osobne probleme u općinskim uredima. • Srpskohrvatski jezik u bivšoj Jugoslaviji pohtičkim argumentima trebao se pretvoriti u jezlk kojim bi govorila većina stanovnika te države. Njenim raspadom hrvatski i srpski u tim državama više nisu jedan jezik. Sta je sa pravima Srba iz Hrvatske na upotrebu svog jezika? iedno je pitanje prava Srba iz Hrvatskc na uporabu vlastita jezika, a drugo je kad ne samo Srbi dolaze s dokumentima izdanim u đrugoj državi, na srpskom jcziku, bez obzira je li riječ o Srbiji ili o BiH, ili o Cmoj Gori. Konačno, srpski i hrvatsid više nisu jedan jezik, i to treba shvatiti jednom zauvijek. Ovo je samo moj mali doprinos razumijevanju toga. U praksi to izgleda tako da se prije svega ćirihca pretvara u latinicu, potom se prevodi leksika, te se na kraju usklađuje i sintaksa rečenice. • U Hrvatskoj je objavljen "Razlikovni rječnik". Postoji li nešto slično baš za pravno područje? Ne postoji, služim se onim što iraam, koristeči se svojim znanjem i iskustvom. • Kako Ijudi reagtlju kad se od njih traži da donesu prevode dokumenata? Uglavnom traže jjrijepis s ćirilice na latinicu. Cak i neki tumači za koji dmgi jezik znaju reći: Ta, ja mogu to sam prevesti ako je na latinici, a vama ću poslati ako je na ćirilici.’ Po zakonu, to ne bi smjeli raditi, nisu ovlašteni da, primjerice, dokument koji im je stigao iz Sarajeva, napisan ekavicom, ali na latinici, jednostavno ijekaviziraju, jer nisu sudski tumači za srpski jezik. To bi trebalo da radi samo ovlašteni šudski tumač za srpski jezik. • U kojoj je meri, po Vašem mišljenju, razlika između srpskog i hrvatskog jezika uopštc važna? Ta dva jezika ne bi trebalo promatrati kao srodue. Problem

je u tome što su Ijudi sustavno prisiljavaui na govor srpskim jezikom, pa i danas neki još govore i pišu mješavinom hrvatskog i srpskog jezika. PogJedajte Hrvatsku televiziju, poslušajte radio! U nekoliko sam navrata reagirao na riječi koje se tamo pojavljuju. Sjećam se jedne emisije o klasičnoj glazbi. Cijelo su vrijeme rabili riječi poput ’muzika’, ’kompozitor’... Kakve to veze ima s hrvatslcim? To nije Jrrvatski! Zašto ne govore glazba, skladatelj, skladba, već forsiraju strane riječi? Moguće je da se svakome omakne pogreška, ali tko je taj k6ji je ’propušta’? Jednom sam oak čuo da Papu nazivaju Ivan Pavle, a ne Ivan Pavao. • Da li je obavezno da se sve diplome izdate na srpskom, bosanskom ili crnogorskom prostoru prevedu na hrvatski jezik? Nedavno sam jednomu Hrvatu iz Hercegovine, koji je studirao u Mostaru, Sarajevu i Beogradu, diplomu ispisanu ćirilicom, iz 1990. ili 1991. preveo na Jrrvatski jezik. I sam sam došao prije dvadeset gođina s diplomom iz Sarajeva, Dakle, prevode se svi dokumenti kojima se žele ostvariti neka prava u Hrvatskoj, bez obzira kada su izdani. » U BiH se u novije vreme nastoji norrairati tzv. bošnjački jezik. Hoće li biti potrebni sudski tumači i za njega? Tko zna kako će se to politički razvijati. Očito je riječ o jednoj muslimanskoj političkoj struji koja teži izbaciti sipski iz jezika koji je dosad bio tamo u uporabi, uzeti nešto hrvatskoga

pomiješanoga s tm'cizmima... Kažem, živio sam tamo 35 godina i držim da bošnjačld jezik ne postoji. To je ili hrvatski ili srpski jezik u kojemu je zuatan broj turcizama. • U Srbiji ne postoje sudski tumači za hrvatski jezik. Mi nemamo Sto priznavati ili ne priznavati poseban srpski jezik, jer on zaista postoji kao što postoji i hrvatski jezik. S drage strane, posebnosti oni ne priznaju ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj. Dokaz tome jest i moje obraćanje Uredu Vlade SR Jugoslavije u Zagrebu i gospodinu Veljku Kneževiđu. Obavijestio sam ih telefonski da sam stalni sudski tumač za srpski jezik, i, ako trebaju, da mi se slobodno mogu obratiti. Oni su to primili, ali nikad se nisu javili, niti su kada koga poslali. Očito im se to ne dopada. Ne znam što sugeriraju svojim sunarodnjacima, ali imam dojam da nas oni ignoriraju, sve dok ne shvate da u općini ne mogu ostvariti svoja prava bez dokhmenta na hrvatskom jeziku. o Hrvatski Ustav reguliše mogućnost zakonske upotrebe manjinskih jezika, pa tako i srpskog. Jesu li Vam se s tim u vezi obraćali Ijudi iz Đukićeve Srpske narodne strabke, iii ncko drugi od srpskih čeinika? Sjećam se da je prije nekoliko godina gospodin Milan Đukić govorio 90 posto hrvatskim jezikom, dok danas forsira srpski. Ili se barem trudi. Kad se zaboravi, ponovo počne govoriti hrvatskim. On ima pravo govoriti svojim jezikom, raeđutim, na sudu su pravila jasna treba komunicirati na hrvatskom, ili

izravno ili putem tumača. Ne znam kako oni postupaju na sudu, možda se trude govoriti hrvatsidm ili ga dobro znaju. Recimo, dr Pupovac izvrsno govori hrvatski. Mogao bi i on to promijeniti, ali, očito, ne želi. Đukič pak postaje sve veći Srbin, i po jeziku, i po političkom ponašanju, i po zahtjevima. • "Ured za obranu" u Novom Zagrebu smješten je u Ulici februarskih žrtava, studenti u Zagrebu studiraju na Muzićkoj akademiji, u upotrebi je i Prvi maj za naziv međunarodnog praznika rada... Treba li i to prevoditi? Ne bi trebalo čekati da se država miješa u to, več bi te nazive trebali izirdjeniti oni koji su ih uveli u uporabu. Sto nama znači Prvi maj? Ništa osim toga da se 70 godina potiskivao hrvatski jezik. Prije nekoliko godina sudjelovao sam u polemici koja se vodila na stranicama "Večemjeg lista", kada su Hrvati napadnuti da "preko noči" rnijenjaju riječi te da to "čine silom". Odgovorio sam da je i sila opravdana ako je potrebna. Sedamdeset je godina hrvatski jezik sustavno potiskivan, u ujega su ušle brojne strane riječi i milom i silom - da bi se, zamislite, onda netko od Hrvata usudio reči da je to sada naša riječ! Možda i jest naša, ali je naša jer je nametnuta! Moja je majka govorila drukčije od mene, a moj djed dmkčije od nje. Kad, pak, ja poželim govoriti jezikom kojim su oni govorili a to jest bio hrvatski jezik pnda me optužuju da sam nasilnik, da uvodim riječi iz NDH! Pa to su gluposti! Dakle, ako nešto

treba promijeniti, odnosno ako treba vratiti hrvatski jezik hrvatskom jeziku, onda se to mora učiniti, pa makar i preko noci i silom? ® Koliko ste dosad napravili prevoda sa srpskog na hrvatski za potrebe suda? Tridesetak. • S obzirom na sličnosti između ova dva jezika, da li je instituciju sudskoga tumača umesto za srpski jezik moguće nazvati sudskim tumačem protiv srpskog jezika? Zašto? To nije potrebno. Ja sam, jednostavno, sudski tumač za engleski, za francuski i za srpski jezik. U nas ima i "velikih", "nadobudnih" Hrvata, onih koji kad čuju da postoji sudsM tumač za srpski odmah "potežu pištolj" govoreči; "Mi sa Srbima ratujemo, a država uvodi sudske tiunače za srpski jezik". Umjesto da im bude jasno i da im bude drago što su jezici napokon razdvojeni i u praksi, što je srpski jezik naroda koji živi u Srbiji, kao što je bugarski jezik Bugara, ili talijanski Talijana. Treba shvatiti da ćemo sa Srbima mi i dalje morati komunicirati. Ako smo stvorili vlastitu državu, to ne znači da smo izbrisali činjenicu da nam je Srbija susjed. Osim impulsivnih Hrvata bijesno reagiraju i četnici, oni kojima ne odgovara da se jezik razdvoji. Danas postoje četiri sudska tumača za srpski jezik - sutra če ih biti 5 ili 10 ovisi o potrebama - i to ne bi trebalo nikoga uzbuđivati - ni Srbe, a pogotovo ne Hrvate, jer to je samo dokaz više u prilog našoj samostalnosti i suverenosti.

"DO SADA SAM PREVEO TRIDESETAK TEKSTOVA SA SRPSKOG NA HRVATSKI": Zvonimir Polić

31.03.1996. Svet