Свет

NAJMOĆNIJI ČOVJEK SLOVENIJE NIJE MILAN KUČAN NEGO BIVŠI ŠEF JUGOSLOVENSKE TAJNE POLICIJE STANE DOLANC!

anez Janša je danas najuticajniji političar slovenačke opozicije i najžešči kritičar sadašnje vlasti. Otvoreni su ga i žestoki sukobi i polemike počeli pratiti čim se stao baviti politikom, još potkraj osamdesetih. Šira ga je javnost upoznala za vreme poznatog procesa četvorici pred Vojnim sudom u Ljubljani, kad je osuđen na godinu ipo dana zatvora zbog posedovanja tajnih dokumenata JNA. To ga je pretvorilo u slovenačkog nacionalnog junaka, јег se, zajedno s Bostnerom, Tasičem i Zavrlom, drznuo naglas progovoriti o pitanjima poput depolitizacije JNA, civilnom služenju vojnog roka, nezavisnosti Slovenije i pridmži\'anju NATO-u. Nakon prvih izbora u Sloveniji postao je ministar obrane. Njegove je pozicije učvTstio kratki junski rat 1991. godine, u kojem je bio glavni strateg i zapovednik; jedinica slovenačke Teritorijalne obrane. Taj relativno mlad političar (rođen je 1958. u Ljubljani) u svojoj je poratnoj karijeri često ulazio u sukobe. Рге drugih višestranačkih izbora u Sloveniji Janša je odlučio da promeni stranačke bpje. Napustio je Li-

beralnodemokratsku stranku, politički se razišao s prijateljima Bavčarom i Rupelom, te postao predsednik Socijaldemokratske stranke Slovenije. Potkraj marta 1994, nakon vanredne sednice slovenačke Skupštine, Janša je smenjen s položaja ministra odbrane. Za vreme nedavne proslave slovenačkog Dana nezavisnosti, svojim je rečima kako "postoje stvari koje nisu na prodaju, kao Trdinov vrh, Piranski zaliv, Raskrižje", potaknuo je hrvatskog veleposlanika da, u znak protesta, napusti svečanu tribinu. Sledi orginalni intervju koji je Janša dao Igoru Alborghettiju, novinaru zagrebačkog "Globusa". • Nakon vašeg govora veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Sloveniji demonstrativno je napustio skup. Poslije je izjavio da jc, zbog

vaših riječi, tražio službenu ispriku, ali da je nije dobio јег Slovenci nisu vični ispričavanju. Je li to, i kako, djelovalo na hrvatskn-slovenske odnose? Potez hrvatskoga veleposlanika gospodina Zagara, koji je usred priredbe napustio proslavu četvrte obljetnice samostalne slovenske države, bio je vrlo nediplomatski. Moram primijetiti da je, za nedavne velike priredbe Dana državnosti u Zagrebu, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman iznio nekoliko poprilično upitnih tvrdnji u vezi sa Slovenijom. Ali, naš veleposlanik nije protestno otišao. Pritom treba uzeti u obzir i to da je on tada govorio kao predsjednik države, dok ja sam nemam nikakvih državnih funkcija. • Što je to predsjednik Tuđman tada izjavio? Na što točno mislite?

Mislim na izjave da je Slovenija, navodno, "dopustila" Srbima da žive u jednoj državi i da je Hrvatska prilikom svojega osmaostaljivanja bila potpuno sama i bez ijednog saveznika. To nikako ne stoji! Slovenija je bila saveznik Hrvatskoj, posebice u najpresudnijim trenucima za nju. Gospodin Zagar trebao bi, također, uzeti u obzir i to da će se, nakon sljedećih izbora u Sloveniji, susretati s drugom vladom. Odnosi Republike Slovenije i Hrvatske nisu se zbog njegova odlaska ni pokvarili ni poboljšali, jer su svi problemi ostali isti. Svojim je postupkom gospodin Zagar samo u diplomatskim krugovima priskrbio nekoliko viceva na svoj račun. • Ne razumijem... Neki su strani diplomati, u šali, predložili da ga hrvatska Vlada pošalje, npr., u Kniu, pa neka onda pokazuje svoju hrab-

rost. U Sloveniji mu - a on to dobro zna nitko ništa neće. e Što ste, zapravo, željeli reći time da se "nekim stvarima ne može trgovati"? Primjerice, spomenuli ste Trdinov vrh ili Svetu Geru, za koju su obje strane utvrdile, po katastarskim kartama, da su na hrvatskom teritoriju? Dogovoreno je samo da se do konačnog sporazuma o pitanjima granica uzima u obzir postojeće stanje, te da se mogući nesporazumi iješavaju u hodu. Prije 25. lipnja 1995. Piranski zaljev kontrolirala je slovenska policija i, u skladu s izjavama obiju država, stanje se ne bi smjelo jednostrano mijenjati. Na Trdinovu vrhu u vojnom objektu slovenska vojska, koja je onamo došla još 1991. nakon povlačenja JNA, i to po dogovoru s ovlaštenim organima Republike Hrvatske, Bilo je dogo-

voreno da tako ostane do konačnoga sporazuma o granicama. Ni jedan ovlašteni organ nije pravomoćno utvrdio da je Trdinov vrh neprijepomo hrvatsid. Ako se u konačnom dogovoru uzme u obzir načelo katastarske granice, to će značiti jedinstveno rješenje za cijelu granicu, i ono će, u nekim spomim točkama, dati prednost Sloveniji, a u nekima Hrvatskoj. • Talijanska desnica često pokazuje aspiracije ргеша dijelovima Hrvatske i Slovenije. Držite li da dvije zemlje trebaju imati zajednički pristup spornim pitanjima u odnosima s Italijom? Kao novonastale samostalne države, Slovenija i Hrvatska imaju određene zajedničke probleme sa zahtjevima trećih zemalja, u ovom slučaju Italije.

lANSA: STANE DOLANCIDAUE ULADAIZ SENKE

Svet 4.08.1995.