СРЂ

„Matteucci, 1 ) tvrgjavu sv. Margarite i još neke utvrde, te za tro„godišnju njegovu službu isplati mu 11000 cekina". Ostali izvori, kojima sam se služio pri ovoj raspravi, i ne spominju ovu tvrgjavu, koja je ipak postojala već prije 1570. g. jer u autentičnom rukopisu, što je pripadao mojoj sopstvenoj zbirci i što sam ga ja poklonio g. Prof. A. Vučetiću, stoji: „Posto a S. Margar^. a. In d.to loco sono alogati falconetti N. 24 et N. 23." Dodajem uzgredno, da spomenuti originalni dokumenat, na koji ću se u ovoj radnji više puta povraćati, jest uredovni izvještaj o oružanju „Rapporto sugli armamenti" i napisan je 1529. godine. Velika trešnja od 1667. g. ošteti mnogo tvrgjavu sv. Margarite, te s toga senat naredi (1724. g.), da se skinu s nje dva velika, prelijepa topa (due grandi bellissime colubrine), koji pak bijahu postavljeni ispod Leverina, te godine 1753. bijahu opet povraćeni na prijašnje mjesto (Mattei, Zibald. III. 617). B ).

') Matteuoei Saporoso, kako Appndini pise, bio je plemenitog roda iz Ferma, te se istaknuo kao valjani gjenero i vrijedni vojnički graditelj. Uporedi: Engel 1. e. str. 222. — i S. Skurla Moćnih stolne crkve cmbrovač. str. 69., te Mata Bašića „Collezione di notizie istoriche di Ragusa" u rukopisu kod D.ra M. Graeića. J ) Zasiužni g. Prof. G. Geleieli u djelu „Deilo sviluppo eivile di Eagusa"; liagusa, 1884. na str. 87. piše, kako neki pripisuju Saporosu projekat i gragju tvrgjave sv. Margarite, pak malo dalje nastavlja ovako: „Ali se ovo ne smije vjero„vati, jer je Saporoso bio u Dubrovniku stoprv posljednijeh dana jula, ili prvijeli „avgusta 1-570. g.. a megju tim pomenuta kula građila se već februara iste godine „pod upravom nekog Sigismunda Hier, za koga, bar za sađa, nije moguće ustano„noviti domovinu'. U opasei pak na dnu strane donosi ovu bilješku: „Min. Cons. 5 Giugno — e Polizze Off. V. Razioni (30 febbraio 1570) a S.r Sigismondo Hier. di Giorgio eee. per la fabbriea di S. Margarita duo. 100 eee." I ako prema g. Geloiću osjećam najiskrenije i najviše poštovanje, ipak, povjesničke taenosti radi, ispravljam ovdje dvije omaške, koje su se, ne znam kako, uvukle u navedenom odlomku. Prva je omaška, što je pisae uzeo gkraćeno ime Hieronymus za nekakvo prezime, te je tako stvorio lioe, za koje i sam oeituje, da mu ne može opredijeliti rodno mjesto. Tobožnje prezime Hier rekao bi da je njemaekog porijekla, a svak zna, da Dubroveani nijesu nigda zvali njemaeke ljude u svoju zemlju ni za kakvu svrhu, osim valjđa gdjekojeg vojnika. Nalazim pak u Ill-oj sves. Zibalduna Oea Mattei ovu bilješku, koja je istovjetna s onom, što u gore navedenoj opasei donosi isti Prof. g. G. Geleioh: „6 giugno 1Ђ70 a S.r Sigismondo Hier, di Giorgio e comp. Off.i da fabrica di S. Margarita duc. 100 p. bisogno del loro Off.o secondo la P. del Min. Cons. a dl 5 giugno". Ovdje ono di Giorgio nije tobož ime oeevo, nego je prezime vlasteosko kuće Gjorgjića; tako imamo