СРЂ

— 60 —

Učene su žene za kuću pravi bic božiji, kao i histerične nemoćnice. Učena, osjetljiva i previjana') gospogja, pak sveta dušica, četiri su biča, kojima je Mojsija zaboravio Egipćane da pohodi. Svaka je od tijeh dovoljna, da razborita čovjeka prometne u luda, a srećna muža u pravoga nesrećnika. Ja ne ću da branim lakoumne razvođe braka u pokvarenijeh Rimljana, ni onaj I'avla Emilija od njegove Papirije. Njegovi mu prijatelji prigovarahu da je Papirija mudra, lijepa, da nra je divnu đjecu porođila; a on ispruživši svoju nogu, pokaza crevlju veleći: „Nije li ova crevlja nova, lijepa i dobro napravljena? pa ipak me tišti". — A k ovomu možemo nadodati ono što naš narod govori: Sto će mi vas svijet, kad mi je crevlja tijesna! Učene crevljice tište najviše, a i naprave ubijaju muža i kopaju kuću, što je već bilo i u staro doba, jer u „Terencijevijem ženama" čitamo: Dum moliuntur, dum comuntur annus est. a ) Koliko li nije dobrijeh nraževa poginulo od koje od onijeh četiriju ženinijeh bolesti, a liječnik sve drugo liječio, a imao je sanra ženu liječiti. Je li ih pak vrag odnio na Helikon, tad su bijesne i otrovne. Orfeo izvede svoju Euridiću iz Orkove dubine, ali gdje je Orfeo da svoju ženu svede s visine Parnasa u kuhinju i podrume, na iglicu, žicu i dječiju njegu? Žena je po sebi govoruša, a što je tad, kad još perom i rukom govori? Vještice po kazivanju našeg naroda na štapovima od metle zaigrale bi se put Pulje; nijesu li gori današnji poleti na peru put pjesničkijeh visina ? Vještice bi samo preko noći zanemarile kućne posle, a ne bi ih zaboravile; ali tvoriteljice stihova za kuću su i porodicu izgubljene, jer zapuste kućne poslove, a pjesnarke nijesu postale; ta zna se da im se prišiva rečenica: P... И ti kokoši, nose li ti mačke jaja? — Stari Dubrovčanin zabavljen državnijem i književnijem poslima prokliujao je i plodnu godinu, kad mu je Mara u Napulju pošla, da se malo progje i pozabavi mjesto da se bavi kućnijem gospodarstvom. Kant bi se odvraćao od gospogja u Konigsbergu, netom bi počele govoriti o znanostima ili o franceskom prevratu, i govoraše im o ekonomiji i o gospodarenju. „Vi nas sve cijenite kuhačicama", jedna se okosi, a filosof odgovori: „Žene treba da su tačne kao ura ') Taka žena u mođernom svijetu zove se c/alantna, i koja je od bontona, a to je uajgalautniji prijevod biblijske ^opvvj. *) Hoće se godiua dok se naprave i uližu.