СРЂ

— 387 —

„Kralu gradi, vila olia^ujc, Nc da vila temej podignuti A' kamo li sagrađiti grada". Vili je stalo do toga da se neko u temej uzida, za to ponovo dovikuje kra!,u Vukašinu da sc ue muči i ne troši blaga, jer se temel ne će održati. Ovoga puta ona napušta Stoju i Stojana, ali traži od kra\a Vukašina i negove braće da se u t.emel, uzida od nihovijeh Juba ona, koja sutra na Bojanu dode i donese ručalc majstorima. Šta je da\e bilo i šta pjesma o tome kaže nije nužno ovdje u pojedinostima iznositi. Dovojno je napomenuti da je sutra dan mjesto liajstarije došla na Bojanu najmlada jetrva, koja je nejako čedo u kolijevci ostavila. Djeveri neni, Vukašin i Ugleša uzmu je za rukc, (•ini je rueak spustila, i odvcdu u grad da ugradc. Mlada Gojkovica držaše da je šala, za to se djeverima i ne opiraše. Majstori je na zid metnuše i, kako prcdane kaže, za trenut oka do pojasa uzidaše. Molbe i preklinana da je djeveri spasu ne nadoše ni najmane odziva. Kad jc vidjela da joj ni od koga nikakve pomoći nema, ona se onda moli Radu neimaru da joj ostavi na zidu prozore za dojke te da ili može nejaki Jovo sisati. Narodno predane kaže daje da su nejakog Jovu đojili ondc za godinu dana i da još i danas iue hrana Zarad čuda i zarad lijeka Koja žena ne ima mlijeka. Tako glasi pjesma o „Zidanu Skadra" na Bojani a u narodu našem i danas se priča da se velike gradevine ne mogu načiniti niti duga vijeka biti, ako se u liih ne uziđa kakvo živo čejade. Ono što bi Francez ili Nijemac u vidu pripovijetke ispričao, pjeva Srbin uz pratnu strune od gusala. Otuda i dolazi da niiiove tradicionalne priče imaju mane stvarnosti i da su nalik na basne, dok medutijem ista ta predana kod nas iskazana u pjesmi, ulijevaju mnogo više vjere u istinu. Pjesma o „Zidanu Skadra" opjeva običaj, koji jc strašan i varvarski, ali pri svem tom istinit. 0 tome ćerno se odma uvjcriti. U staro vrijeme bio je običaj da se živi Judi uziduju u temcje od kuća, gradova, ćuprija i drugijch gradevina. Ovo su radili za to, jcr su vjerovali da duše zakopanijeh lica osiguravaju jačinu i izdržljvost tijeh gradevina, da ili čuvaju od neprijateja, poplave, zemjotresa, pa čalc i od zlijch duhova, koji obaraju noću ono