СРЂ

— 515 —

Kulturne vijesti.

Na 10. o. m. posvećen je u Solimu u nazočnosti ruskoga konsula Firmilijan ка mitropolita u Skopju. Ovo je poslije clugo i dugo vremena prvi Srbin, koji je sio na mitropolitsku stolicu u Maćedouiji. Dugo je trajala borba oko postav^aua i posvećena Srbina Firmilijaua za mitropolita u Skopju. Punijeh pet godina čekao je Firmilijan na dan posvećeiia, koji je, eto, sretno i dočekao na radost svega srpskoga uaroda. Ovaj je događaj veoma važan za srpsku narodnu stvar u Maćedoniji, oko koje se danas mnogi takmaci otimju. Skopje je u srednem vijeku bila prijestonica srpskijeh vladalaca, što i s istorijskoga gledišta opravdava srpske pravedne težne. Ali i bez toga su srpske težiie opravdane, jer se osnivaju na prirodnom pravu srpskoga jezika, koji je od vajkada u Skopju domaći jezik, i odatle je odavna prodro u najbitnije glasovne zakone maćedonskijeh dijalckata, koji su u velikoj većini bliži srpskomu nego bugarskomu jeziku. Posvećene Firmilijana za mitropolita u Skoplu postostrućiće prosvjetni rad uzdržavanem, podizanem i otvaranein srpskijeh škola među onamošnijem Srbima. Pošto je Skopl,c veoma važna tačka u Maćedoniji, s toga će tamo dobro upućen prosvjetan rad u srpskom duhu uticati i dal,e. * Prilikom umjetničke izložbe u Rimu kupio je italijanski kralj Emanuel III. dva grafička rada srpske slikarke g.đe Bete Vukanovićke iz Biograda. Oba ta rada određena su za kral,evsku galeriju slika u Rimu. Poznati profesor geografije Velike Škole u Biogradu Jovan Cvijić izabran je jednoglasno za redovnoga profesora češke universitati u Pragu. Radujemo se, što je ovijem imenovanem iskazano priznane srpskoj nauci, a nadamo se, da će mjerodavni krugovi u Srbiji zadržati ovu odličnu silu za srpsku universitat. U br. 9. „Bosanske Vile" izašao je dosta dobro pogođen lik našega glavnoga sarađnika prof. Luka Zore. Uza sliku je „jedan piijate^ sa plavoga Dunava" napisao lijep članak o prof. Luku Zori i o zađatlui našega lista. Za čitaoce, kojijem nijesu iz bližega poznati biografski podaci našega glavnoga saradnika, nekoliko ćemo ih navesti iz pomenutoga članka. Luko Zore rođen je u Cavtatu godine 1846. Osnovnu školu izučio je u rodnom mjestu, ginmaziju u Dubrovniku, filozofske nauke na universitati u Beču. Poslije toga postane profesor latinskoga, grčkoga i srpskoga jezika, služeći od 1869. do 1897. po dalmatinskijem srediiijem školama kao profesor i upravitel Jednom je, za