СРЂ

— 572 —

А ima li i štokavaca Hrvata? To je kazao i Daničić, 1 ) ma cla nije lako oborit tvrdu Miklošićevu teoriju, kojom je ograničio Hrvate na same čakavce. Za ovo bi trebalo da Hrvati prvo viču na svoje Juđc, koji su istoga Miklošićeva muijena. N. p. Stanko Vraz 2 ) kaže: „Ро (pravu) jeziku to đakle ide ime (brvatsko) jedino Harvate čakavce, t. j. onu granu južno-slavensku, što troba u svom govoru ča m. šta ili kaj, a ti Harvati stanuju od starine u Primorju, po većoj strani primorskih varoših, Zadarskom okružju, i po otocili primorskih i Dalmatinskih". — N. Nodilo veli :1 ): „Srbi zar štokavci, a 1 Irvati čakavci". — Vcžić 4 ): „Hrvati, kako rekoh, uvedoše i sami jezik štokavski, akoprem ih je to stalo i stoji neizmjernoga truda, jer im je od svagdanega domaćega govora dosti daleko." — A napokon poredi što kažu A. Tkalčević 5 ) i Iv. Kukujević, 6 ) pa i drugi, među kojim Ivudevit Gaj u svojoj Danici, Hrvatskoj, Slavonskoj i Dalmatinskoj od godine 1846 u broju 31 a na obrazu 124, pa ćeš uvidjet, da veći dio rečenijeh pisaca izjavili su svoje mišlenc prije Miklošića, koji je znanstveno obradio tu misao. No ipak Daničić govori da ima štokavaca Hrvata i osniva svoju teoriju na tome, što ima naroda, koji štokavski govoreć, kažc da je hrvat. 7 ) 0 tome će presuditi s vrcmenom zdrava kritika. No kad se osvrnemo i na to da je još prijeporno pitane, koji je bio govor Srba i Ilrvata, dok su još bili u zajednici, i koji je dijalekat (ča ili što) stariji, 8 ) nije čudo, pošto su Srbi i Hrvati naj bliža dva slovenska plemena, da je nastala zbrka u vijestima o nima bilo kod stranijeh bilo kod domaćijeh pisaca. Jagić 9 ) spomine nekoliko kniževnika iz 18. vijcka, koji su pisali štokavski, a jezik su svoj zvali hrvatskijem; a naprotiv na nekijem čakavskijem knigama, koje su štampane u 16. vijeku u Nemačkoj stoji u natpisu n. p. ovako: „Catechismus mit Auszlegung in der Syrnischen Sprach (1561)." 1 ")

') Dioba slovenskih je/ika (iz lekoije proi'. Velike Škole u Biogradu dra ]>. Daničića), v. Vidov Dan 1874 g. br. 192 i 193. ') Kolo, III. (1843) obr. 13. s ) Ead CI (1890) obr. 58. 4 ) Neven 1855, obr. 190. 5 ) Daniea 1847, obr. 203. •) Arhiv IX, 318. ') Ko zna da nijesu u ovome pobrkani pojmovi politieki i otnografski!? ') Jedno je samo čisto, da je akćenat eakavski najstariji. 9 ) Kniževnik I. 10 ) v. o српском имену обр. 46. 5.