СРЂ

— 286 —

ustanova, priznala kniževni rad Banov izdavanem negovijeh cjelokupnijeh djela. Rijetko ali zasluženo priznane. 20. septembra 1885. Matija Ban slavio je pedesetgodišnicu svoga kniževnoga rada. Ta se slava u isto vrijeme držala u Dubrovniku i u Beogradu. Ondašhi „Glas Dubrovacki" svršio je opis svečanosti u Dubrovniku ovijem rijecima: „Trudno će se zaboraviti kod nas večer 20 septembra, e je u hoj dostojno proslavio Dubrovnik svoga pjesnika. Svi kao jedan, Štionica, narod a osobito mladež takmiše se da osvjetjaju liee svoje mile otagbine. Ko se je onu večer kod nas nalazio, bio bi rekao, da se Dubrovnik otresao svoje proverbijalne apatije i da mu se negdašiii duli ponovio." U spomen tristogodišiiice Gundulićeve g. 1887. Matija Ban u svečanoj sjednici Srpske Krajevske Akademije držao je besjedu o Đivu Prana Gundulića. Tom prilikom kazao je o ulozi Dubrovnika u Srpstvu: „Khiževnost i srpska i latinska trajala je u Dubrovniku koliko i liegova sloboda. Ova se ugasila 1806. godine, a čudnom igrom sudbine te iste godine Srbija je razvijala zastavu slobode najprije u predgrađu pa na zidinama Beogradskoga grada. Nen prvi ministar prosvjete Dositej Obradović pokazivao je prstom Dubrovnik, gdje je srpska kniga nikla, i svojim spisima polagao prvi osnov novoj srpskoj čisto narodnoj khiževnosti. Ja sam kao dječak gledao Vuka Karagića, kad je u jednoj dubrovačkoj pivnici bi|ežio pjesme, koje su niu tamošni sejani nim čašćeni uz gusle pjevali. Da, kao što je u srednem vijeku srpska državna misao došla sa Jadranskoga Mora, iz Zete u Rašku, tako se u vijeku našem srpska kiiiževna misao preselila opet sa Jadranskoga Mora na Dunav i Savu, iz Dubrovnika najprije u Beograd, pa u Zagreb. Preko dubrovačke knige kiiiževnim se jezikom spojiše Hrvati sa Srbima. Ovaj Beograd, koji je po nekima osnovan dubrovačkom naseobinom, sad je Si'bima središte i državno i kiiiževno. Dao Bog da krajevina, kojoj je on prestonica, zahvativši hrabrošću, umom i patriotstvom svojih sinova sav prirodni svoj obim, tako tvrdo vijokovima ustoji, kao što je stajao i Dubrovnik! Dao Bog da se bogatstvom, naukom i svakojakim vrlinama tako proslavi u svijetu, kao što se proslavila i Gundulićeva domovina! Dubrovniku prošlost,