СРЂ

— 658 —

а ovi sa onima, ne da se međusobno sporazume, već đa bi oteli upravu onima lcoji ju posjeduju. Država, umorena borbom pojedinih razvratnili stranaka,gubi svoju snagu i svoj ugled; a javni život postaje prostom opsjenom u cijeloj parlamentarnoj Evropi. U engleškom saboru n. pr. irski katolici udružuju se sa radikalima, koji su druge vjeroispovijesti; u Nemačkoj, prije nego je sklopjen mir među Vatikanom i Berlinom, zastupnici središta bili su u zajednici sa socijalistima i onemogućivali su rad Bismarku. U Francuskoj višekrat slijedi ugovor među monarhičnim konservativcima i skrajnim radikalima. U ovakovom stanu nestalnih mnijena i politickih tendencija, parlamentarne vlade, po naravi konservativne, sklone su stupiti u dogovor sa elementima donekle sličnim sebi; traže od nili pomoć uz jednako priznane. Katolička hijerarhija pokazala se je sa Lavom XIII. kao sila i vrsno izborno sredstvo, spravno vladi u pomoć priskočiti proti skrajnem radikahzmu, u obranu politjčko-društvenog reda i državnog prestiža. Od svih svjetskili uprava, katolička je hijerarliija jedina, koja je odoljela zubu vremena i strijelicama neprijateja. Demokratična i apsolutistična u isto vrijeme, svaki od onili, koji je sastavjaju, zainteresovan je za svoj opstanak i prestiž. Lav XIII., nastojeći stupiti u dobre odnošaje sa pojedinim državama, polazio je sa gledišta da je upliv crkve od neprocijehene koristi državi u političkijem, društvenijein i parlamentarnijem borbama. Negova enciklika lmmortale Dei tačno i umno označuje dužnosti vlade i potrebu kršćanslce ideje. Ne osuđuje nikakovu formu vladavine, dapače tvrdi, da crkva pristaje uz svaku, ali da joj se mora priznati ono što joj po božjem zakonu ide. — Crkva, on veli, osuduje svaku prećeranu slobodu, ali ona nije neprijate]ica modernoga napretka. — Kada se usporedi ova enciklika sa onom Quod apostolici muneris od god. 1878. i onom Diuturnum illud od god. 1881., mora se priznati, da je Lav XIII. zalivatio cijelo političko i društveno pitahe svojega vijeka, vijerno ga proučio i predvidio pogibli. Glas vatikanskog starca lijepo je djelovao lcod liberalnih evropskih vladavina, kao n. pr. u Nemačkoj i Engleškoj. Francusku