СРЂ

659 —

i Španolsku je veselilo, gdje papa nije pristaša legitimizma, već priznaje svaku vladu na upravi kao zakonitu. Ova je načela Lav XIII. osobito istaknuo u svojoj enciklici na francuske katolike, gdje ih opomine, da se kane svake borbe proti republikanskoj upravi. Kod javnoga mnijena, bilo se je ustalilo mis[erie, da katolicka crkva ne priznaje zakonitom već samo monarhičnu upravu; i polazeći sa tog gledišta, mnogi moderni političari, skloni republikanskoj ideji, nijesu štedili svojih strijolica a da katoličku crkvu ne napadnu. Lav XIII. je za uvijek uništio ovo mnijene. Svaka uprava, veli papa, dolazi od Boga i narodi joj se moraju pokoravati; a uprava pako mora nastojati, da se ne ogriješi o božje i narodne zakone. Neka se uprava teme]i na pravdi i vjerskim idejama, pak <зе nestati nesuglasica. Riječ Lava XIII. silno je djelovala u opće na državnike sviju vlađa. Ta Bismark isti, žejezni kancelar, javno je priznao 1886.. da je Lav XIII. jedan od najvrijednijih državnika moderne dobe. Kao takav se je pokazao i prigodom poznatog spora među Spaholskom i Nemačkom, glede Karolinskih otoka. Ujedihena Nemačka tražila je također, kako bi proširila svoju pomorsku trgovinu i stvorila kolonijalno gospodstvo. Nemačka baci odmah pogled na Karoline, staru svojinu Spanolaca, koja je god. 1870. bila sasvijem od Španolske napuštena. Tu se je već od nekoliko vremena nalazila poveća nemačka naseobina i berlinska je kancelarija za smatrala, najsliodnije da ta ostrva zaposjedne. Kada god. 1885. na otoku Yap, Nijemci razviše svoju zastavu, stvar je postala vrlo ozbilna. Rat je bio neizbježiv. Kad iznenada dogovorno madridska i berlinska kancelarija ponudiše Lavu XIII., da bi on riješio ovaj diplomatski spor. Nakon mjesec dana, kardino Jakobini državni tajnik, posla u Berlin i Madrid konačnu papinu pi'esudu, koja se je dijelila u četiri glavne tačke, a morale su biti prim|ene od obiju vlada. Vlasništvo je priznato Spanolskoj, a teme|ilo se je na otkriću i prvom hezinom posjedu; Nemačkoj je bila zajamčena sloboda trgovine i jednaka prava kao i španolskijem građanima i suviše jedna pomorska postaja sa potpunom slobodom. Ovom presudom zadovoljila se je Spanolska i Nemačka i spor je bio riješen mirnijem putem. Pa i pohtika Lava XIII. prama