СРЂ

- 661 —

šaji. Dvadeset i petogodišnica vladavine Aleksandra II., godine 1880., pružila je papi prigođu, da dođe u direktne odnošaje sa petrogradskim dvorom, poslavši vanrednog poslanika caru, da bi mu izrucio cestitke. Papin poslanik bio je vrlo lijepo pricekan od ruske vlade, ovo potaknu papu i on upravi iste godine opširno pismo Aleksandru II., moleci ga, da bi se uspostavili dobri odnošaji sa Уаtikanom i pravednim putem riješilo pitane katolicke crkve u Rusiji. Na cara je silno djelovala papina rijec i on pošaje u Rim svoje sinove, velike knezove Sergija i Pavla, da bi ugovarali za uspostavjene diplomatskih odnošaja između Vatikana i Petrograda. Ugovori sretno svršiše i danas Rusija ima svoga vanrednog poslanika kod sv. Stolice. Iste godine Lav ХШ. oglasi svoju znamenitu encikliku Grcinde munus u cast slovenskih apostola Cirila i Metoda i niliov kult prenosi na cijelu crkvu. Papa se veseli, da mu se je pružila nova prigoda, da pokaže svoju naklonost prama slovenskijem narodima. Ova enciklika bila je sa udiv^enem i zanosom dočekana od cijelog slovenskog svijeta, osobito u Rusiji; carska petrogradska akademija imenova Lava XIII. svojim pocasnim članom. Crnogorski konkordat i sporazum sa Srbijom jasni su također dokazi negove Jubavi prema našem narodu. Jednako velim o glagojici i o glagolskom misalu, koji je bio štampan na Lavove troškove, usprkos raznim intrigama sa điplomatske strane. A u zadne vrijeme, on preustroji zavod Sv. Jerolima na korist srpskohrvatske omladine. Jednog dana god. 1891., kad mu se predstavi jedan mladi slovenski svećenik, papa ga otpusti ovim riječima: „Spomeni se, sinko, da si član onog velikog slovenskog naroda, komu je suđeno ili da poždre ili da pomladi truli zapad. Moji su dani izbrojeni, i ja ne du doživjeti toga događaja; a ti si mlad, ti hoceš. Ja ću moliti, a Vaša mladost mora pripravjati dogodaje. Radite, dakle, da slovenstvo ne poždre zapada, nego da ga svojom svježom krvi i vjerom pomladi; i u to ime dajem Vam moj očinski blagoslov". Lav XIII. kroz dugo vrijeme svoga pontifikata, pokazao se je pravijem mecenom znanosti, kniževnosti i umjetnosti Sala dei Caridelabri, vatikanska tvornica mozajika, vatikanska bi41