СРЂ

— 662 —

blioteka, đekoracija lateranske crkve, spomenik vatikanskog sabora, bazilika sv. Klementa sa bogomoljom sv. Ćirila i Metoda, vatikanske odaje t. zv. Borgia, najbolji su spomenici genijalne duše Lava XIII. Lav XIII. netom je stupio na Petrovu stolicu omjerio je sve mijene politicke i socijalne, kroz koje je jurilo sad brže sad sporije judsko društvo, ispitao je naročito u 19. vije.ku uzroke onomu nezadovojstvu, koje je u društvu stvaralo razne struje, koje su pak težile nečemu, čemu nijesu smjele težiti; i uvidio je, da je tomu g'lavni uzrok, što se nauka i znanost crpe iz nečistih vrela raznih filosofskih sistema. Uvidio je Lav, koliko zla nadolazi judskom društvu iz nestalnosti načela i klimavosti hiliove u znanostima osobito onim, lcoje ravnaju čovjeka u negovom praktičnom životu. I zbija, stane filosofije u 19. vijeku nije moglo a da ne zabrine misaona čovjeka. U Francuskoj, kolijevci velikih umova, vladao je kartezijanizam; u Engleškoj pozitivizam i sensizam; u Nemačkoj materijalizam i idealizam sa svim svojim raznim formama; u Italiji rozminijanizam; u Španolskoj upliv Krausove filosofije i raznih nemačkih sistema. U prvoj svojoj enciklici papa govori: ,,Sto se više neprijateli religije sile, da neiskusnim Judima, a osobito mladosti, zasjenu um i pokvare srce, to se vecim žarom moramo mi zanijeti, da u odgoju mladeži, ne samo budemo paziti na dobre i temejite metode, nego da budemo poučavati razne struke u suglasju s katoličkom naukom, naročito filosofiju, od koje dobrim dijelom svoj pravac poprimaju sve druge znanosti." Ovaj je pravac Lach istaknuo osobito u svojoj okružnici Aeterni Patris, gdje svemu svijetu govori, da, ako mu je stalo do zacijejeaa rana u društvu, mora se povratiti nepomućenu izvoru čiste znanosti, kršćanske filosofije, koju su obrađivali visoki umovi srednega vijeka. Lavova riječ umiri nmoge duhove; katedre se za tu svrhu naročito osnivaju, akademije stvaraju i djela iz svih filosoi'skili struka objelodanuju. Bonghi uviđa u restauraciji filosofskih nauka ne samo velike blagodati za crkvu, nego i za cijelo društvo; prof. Iliering ispovijeda, da on neko svoje filosofsko djelo nebi bio napisao, da je prije znao za djela sv. Tome. Nije dakle čudo, da se pojavjaju novi pregaoci na filo-