СРЂ

— 665 —

jest dobroga đjela, koja uznosi duh. Osjećaše naprotiv silnu bol, koju je po svoj priliri zadala Cortisu svojim bladnim bijetom; mržaže sebe, neke časove, što je bila mnogo tvrđa, nego se pristojalo, što mu nije ni natuknula o pismu, primjenom iz Lugana. 1 odmah poslije prekoravaše sebe radi ovih pobuna srca radi ovih slabosti voje. Netom bješe stigla u Rim, napisa majci bi|et dosta čuvstveno. Na pismo strica Laa odgovori dan kašhe, zahvajajud i ne primajuć ponuđeni novac. Našali se sa propovijedi, koju joj je cangrizavi strie bio očitao uz zvuk polke zbog blaženog ovog novca, našali se sa rasipnošću propovjednika. Progovori pak o vrućini Rima, gdje ne bijaše više nikoga, rece, da uzđisaše za morem i da bi vojela Siciliju nego dosadna kopnena kupališta. Zaklopi pismo, javjajuć, da ide kapućinima, da se naužije malo hlada; da moli za reumatizovane stričeve. Gorko se cudila, pišući, osjećaše se poniženom, što zna tako dobro komediju igrati. Sve joj se sada pričinaše komedijom u životu, sve joj se pričinaše lažnim, lica, riječi i djela Judska. I da od oltara, ne mogaše se smatrati jednim „da" od komedije? Na ovu misao bunaše se. Nikad, nikad! nikakvo čuvstvo, niti vjersko, ne govoraše tako jako u noj kako ponosito poštene. Ne vjerovaše u ostalom u vjeru svoju; nezina je majka uvijek odviše hodila na misu, a nezin stric malo. Imađaše samo sjetno strogo vjerovane u Boga, koje je sebi zabranivalo, kao nečisto i nedostojno, svaku že]u za nagradom, za osobnom srećom, bilo u sadašnem bilo u budućem životu. I katkada ova ista zadha svjetlost кб da joj mankaše. I tu, kod kapućina, kada bi bila htjela moliti /iarom, tražiti pomoći u Boga proti samoj sebi, oživjavaše joj se u srcu zlokobni upečatak, što ga bješe osjetila u toj crkvi nekoliko godina nazad. Jedan laik bijaše joj pokazao strahovite mrtvačke kapele, a da je nije mnogo ganuo; pak, u crkvi bješe joj mirno kazao, mramornim licem: „Pod ovim je kamenom pokopan kardinal Barberini, osnivač hrarna. Ovdje, gospođo; viđite natpis; — hic jacet pidvis, cinis et nihil — što znači — prah; pepeo i ništa. Pulvis, cinis et niliil. Jelena čuđenem i strahom bješe pogledala riječi, urezane na grobnoj ploei, кб da dolaze iz svi-