СРЂ
— 694 —
oni braniti od Francuza dubrovačku državu i obezbijediti joj dosadašnu siobodu'). Franeuzi pak s druge strane potraže, da im Dubrovčani dopuste samo odmoriti se i otpoeinuti za koji dan, te da će odmah proslijediti u Kotor. U tolikoj se zabuni nade senat, znajući dobro, da se zlo ne može odvratiti ni kocem ni konopcem, te mu bijaše teško da se odluči za ovu ili za onu vojsku. Grof Ivan Kaboga predlagao je, da se zamoli Sultan, da bi Dubrovčanima darovao gdjekoje ostrv|e u Arhipelagu, gdje bi se svi naselili i novi Dubrovnik utemejili. No taj predlog, ma koliko bio patriotičan, ne bi primjen, te, i ako se množina senatura izjavi za primane Rusa u grad, ipak se dogodi, da manina potajno ugovori s Francuzima, koji u broju od 1500 Judi s generalom Lauristonom na čelu, u|egoše u Dubrovnik 26. maja 1806., i zapremiše sve tvrđave. Kako Francuzi stave nogu na dubrovačko zemjište, brodovje ove republike bi smatrano kao francusko, te kao takovo postane plijenom svijeh onijeh, koji su mrzili glasovitog Napoleona s ). Rusko brodovle uđe odmah u Gruž 3 ). U isto doba krene po suhu ruska vojska, kojoj se pridruži od sedam do osam tisuca Crnogoraca i gdjekoji od sejaka konavoskijeh, te svi zajedno napadnu na Dubrovnik, što su branili 1200 Francuza, pod zapovjedništvom generala De la Gourge (ili, kako drugi pišu, Delgorgue). Ovaj, teško raiien, poginu 17. junija 1806. u bici kod Brgata, na mjestu što se zove Tumba, a kad ode glava, ode i uzglavje, jer Francuzi, preplašeni, povukoše se u grad. Tada Crnogorci s ostalom vojskom popale i posijeku sve, što im dođe do ruka, te se računa, da je gubitak, što tom prigodom pretrpi Gruž, Копб i ostala bliža okoliea, iznosio od 14 do 20 milijuna franaka 4 ). ') Mfilkinson „Dalmatien und Montenegro" bearbeitet von Lindau, II. str. 298; Duringsfeld loc. cit. III. 267. ') Wilkinson. op. cit. 299; Yariarte, 1. c. 218. ') Vidi: Chiudina „Storia del Montenero" str. 79. ') Neki pisci računaju taj gubitak na 14.000.000 franaka, kako Katalinić i Wilkinson, a drugi ga pak cijene do 20.000.000 franaka, kako Sorgov rukopis nosi; pak Matija Ban u „Zrcalu povjestnice dnbrovačke", i mnogi drugi.