СРЂ

— 741 —

bližeg zdenca (česme). Pod ugodnom hladovinom negova širorokog lišća počivaju obično koiii, kočijaši i gruški bremenari. Na jednoj ploči povrh sjedala čita se ovaj natpis: Uslon, vrutak, put, sjen mila, Val, Krst ovdi i svet stan biva; Gojni odihaj dulia i tila, Počini ovdir i použiva'. 1855. Cijeni se, da je navedeni natpis sastavio malobraćanin otac Pačifik Radelević. Za istu svrhu i Dr. I. A. Kaznačić bijaše složio ove stiliove napisane ćirilovicom: Za Gruž na sjedištu pred crkrom sv. Krsta. Pod jablanom, pokraj mora, Blizu erkve, blizu vira, Bto t'jelu blaga odmora, Evo duši rajskog mira.') Više se puta dogodilo, da je ovaj manastir sv. Krsta služio kao zatočište dubrovačkoj vladi, koja bi tu pribjegla da se spase od kuge, kao što 1527. god.' 2 ), ili da se oslobodi od neprijatejske navale. U istom su se manastiru negda liječili gubavci s Mleta i bolesnici drugijeh zaraznijeh nemoći, pak su se često tu i vojnici za koje vrijeme namještali. Manastir ima svoj veliki vrt, te lijep zvonik s dobhakom. Ivako se prođe spomenuti manastir, eto ti najviše privatne zgrade, a to je kuća gosp. Andra Pulizevića, koja dan đanas, pod imenom „Hotel Petka", pruža putnicima udoban konak, a uz to još gostionicu i lijepu kavanu. Prođe li se i veliki, novi muo, pak gdje se put malo okreće te čini lakat, otvara nam se pogled na najvišu vilu, koja je negda pripadala knezu Lukijanu Puciću, onda Vlahu Radiću, a od 16. januara 1887. služila je za pojodjelski zavod, koji je raspolagao i vrtom, što je l'/„ hehtar velik. Zavod je imao lijepu zbirku učila, polodjelskih sprava, priličnu stručnu knižnicu, te i najkorisnije pasmine domaćijeli životina. Ali, na

') V. „Srđ" god. I. br. 16. 7 ) Uporedi: Kazzi, op. cit. 150.