СРЂ

— 744 —

kuda nosio sa sobom uzevši je od Grka. Graecia victa ferum victorem cepit. Grčku su Rimjani oružjem svladali, ali ona prosvjetom ščepa gorde đobitnike. Rus prekajen evropejskom kulturom preporađa se i blista svakome na vidiku, pa u četiri grane dijeli svoj rad i napreže se: I. Znanosti i umjetnosti u Akademiji Petra Velikoga divno se razvijaju sve do današnega dana u svakoj grani nauke i vještina, te ruski mladi um sad cara staru Evropu; II. Promet i trgovina vodi udiv|enu Evropu suhijem u Tihi Oćean, a od tog svjetskoga suliog puta pomreava nekadašni sjaj stare duge i opasne plovidbe u daleki istok ; dapace blijedi i zalazi. A gdje je neprekidna ruska cežna u smjeru da se drugi odušak u persijski zaliv ruskoj veličini otvori? III. Od vojničke ruske sile i spreme Evropa zapanena zebe. Tom spravom gostu azijatskom u Evropi Rus je bio, jest i biće ometa, napast i pogibija u više navrataka, a ćaše mu doći vrha odavna, da zadružena Evropa, od zavisti i strepne, ne bješe Turčinu često oslon i pomoć zborom i tvorom, ali ona je osjetila kolosa, i ako u borbi osamlena, polovinom minuloga vijeka. ' Orazio sol contro Toscana tutta. IV. A vladavina i uprava? I za vrijeme Petra Velikoga zapadne sloboštine bjehu ostarile. Rus ne htjede na se prne i dronke; on spravja novu slobodounmu upravu, slavjansku vladavinu. Kako da ne? Rastoči se zapad tumarajući stramputicama. Rus gradi novu stazu da narodi bezbjedno na nu stupe i pokroče novoj slobodi. O tome i pjesnik pjeva ondje, gdje Aleksandar car mučenik govori: 1 ) Vaš vam dušman u sve glase poje, I o slavi zapadnoj vam gudi; Nije dobro, što vam kriči, zlo jo. Ta vas slava, brate, ne probudi, A pravilo prirodno vas kori: Zapad mrkne, istok bajno rudi! Od zapada i mene umori Kivna struja, al' ta grdna zgoda Mojom smrću miso no obori.

') v. Objavjerie II, dio.