СРЂ

- 1140 —

Suarezu, Portugalcu. Po predgovoru onog' elegijskoga dijaloga, iz kojega izvadismo ovu bi|ešku, vidimo i da je u to đoba stanovao na izmjenice u Liježu i Lovaniju i da mu je boravlene u tijem krajevima bilo nesnosno radi snegova, ledova i vanredne studeni, koji ondje vladaju бак do u pozno projeće, tako da, upoređujući ga sa stanem u rođenoj Portugalskoj, kliče: ,,Baš kako u pričama Homerskijem, volio bili onamo biti crevjar nego ovdje kra}"*). Na drugome nam mjestu pripovijeda, da je u Lovaniju stanovao s nekijem Hektorom Tavarijem ili Tavarezom, plemićem portugalskijem, od kojega je, veli, doznao neke vijesti koje priča o kra]ii Sanču II. Koliko se vremena zadržao u Flandriji, koja je mjesta obišao, preko kojijeli je prošao kad je silazio u Italija, o tome nema spomena u negovijem pjesmama. Ipak znamo, da je onamo došao još mlad te da se u raznijem gradovima kraće ili duže bavio. Nario, u životu kardinala Roberta de' Nobili, praunuka pape Julija III., i Lagomarsino, u primjedbama poslanicama Pogiano-vijem, donose jedno pismo koje je kardino pisao 1552. iz Jakina, gdje je bio legat i gdje je upoznao Pira, nekom svom agentu u Rimu, da izvojšti salvakondukat Piru, kojijem bi mogao doći u vječni glavni grad katolika i lijepijeh umjetnosti. Ako ne iz toga pisma, može - se razabrati iz ovijeh negovijeh riječi (ovdjo pisac privodi riječi Pirove), da je on tada i otišao u Rim. A da je ne samo otišao, već da se i bavio nekoliko vremena u Rimu, vidi se iz jedne druge negove biješke. (То se potvrđuje). Pa ipak, više nego li o ijednom gradu talijanskome, više nego li i o Rimu i o učenoj Firenci, gdje regbi da je bio u nekoj milosti kod Medici-ja, govori on u svojijem stihovima o Ferari, koja je onda imala svoje Vojvode. Iz jedne negove elegije o lusitskim grobovima u tome gradu, razabira se, da su se tu bili sklonili mnogi Jevreji iz Spanije i da su ogradili grobje, gdje je možda i on sam mislio ostaviti kosti u svoje vrijeme. Vojvode D'Este, veliki prijate]! svake lijepe hvale, činaliu da Ferara cvate u svačemu. Ona bijaše glava i dvor velike vojvodine, vrlo napučena, vanredno bogata radi trgovine i sjajna; sve

*) Sane ut est in fabulis Homericis, sutrinam illic aperire qnam hic regnare malim.