СРЂ

- 164 —

Resti pogleđa Pucića, kao da mu je htio napomenuti, da se spomene što mu je dan prije obećao. Bona je mirno sjedao na svome mjestu; znao je da ne će pobijediti, ali je bio uvjeren da savijesno radi. Cekao je dakle odluku senata. Marin Držie, seeretarius reipublicae, podijeli najprije među vijećnike naročite cedulice, na kojoj je svaki imao napisati svoje mnijene, potpisom ga potvrditi i zapečatiti. Približivši se Boni, reče mu: — Što ti se čini? A Bona će iiemu: — Timeo Danaos et dona ferentes. Bojim se, da ćemo naopako svršiti. Držić zaklima glavom i uđali se. Kad su vlastela cedujice zapečatili, Držić uze drvenu kutijicu, i pođe redom od vijećnika do vijećnika, dok je svaki svoju cedujicu bacio u kutijicu. Kad je sve bilo svršeno, Držić stavi kutiju pred kneza, a ovaj, otvorivši poklopac, istrese cedujice na st6 i stade glasno ih čitati. Većina cedujica glasila je, da se pristaje na molbu Karla V.; i Marin Držić zapiše u zapisnik: Die 21 Septembris. A. 1541. In Consilio Rogatorum, sono campane more solito eongregato, in quo quidem consilio interfuerunt XXXII consiliarii, captum fuit e firmatum, per XX dictorum consiliariorum, quod litteris nobis missis pro parte domini nostri domini regis Caroli У. quibus continetur quod procuremus galeas armare, que ire debeant cum alia armata communis christianorum, prout dominus гех ordinabit, contra Alxerum et Tripolim, respondeatur per litteras aut committatur ambaxatoribus nostris, qui ire debent ad eum, quod parati simus eidem concedere et dare tantam gentem ех qua XIII galee armari possint expensis domini regis hispanorum; et si commune raugusinum posset ipsum armare suis expensis hoc libentius faceret, set novit deus, commune raugusinum est in tam magna paupertate, quod non posset eas de sua pecunia armare. *)

*) Dne 21 Septembra g. 1541. U Vijeću Umolenih, sazvatom zvonon zvonea као obieno, u kom vijeću bijahu prisutna 32 vijećnika, bi odlueeno i