СРЂ

— 168 —

Petar. — To je za ne dat zlu na srce i ne uzdisat. Điva, — Da što da ja učinim s onoliko djecice, što imam oko mene? Petar. — Sto ti drago. Điva. — Imam četvero dijeti 1 ), koji stoprva plijesu 2 ) i vaja da ih držim svijeh na mojijem rukami... Petar. — Stavi ih na tle. Điva. — Koji drugo ne činu, nego svaki čas da im se da kruha. Petar. — Daj im bata. Kad sam ja dobro pojeo i ponapio se, hoću da je svak sit u mojoj kući. Điva. — 1 pretenđaš, pjančino, da ti sveđ ima prohodit tako, kako si se i naučio? Petar. — Moja ženo, polakše, ako ti je drago. Điva. — Tot dajasvega moga života trpim tebe takoga i to tvoje zločestvo? Petar. — Nemojmo se rarakat 3 ), moja ženo. Điva. — I da ja ne imam načina za stavit te u šes? Petar. — Moja ženo, ti znaš da ja nijesam vele trpeć i da me ni malo ruke ne bole. Điva. — Zajsto, nu ti straha od maestrala*). Petar. — Moja draga ženo... moja lijepa... tebe srbi škina na običajnu. Điva. — Ukazaću ti, zdravja mi, da te se ja, za ti Jcdnat, ne bojim ni malo. Petar. — Moja dragušice, ti hoćeš silom datijašto dam.

') D'ijeti — arhaični nomin. plurala, koji se još cuje na otoku Šipanu, n. p. „moja dijeti." *) Plijesu mješte: plešu; ovđje u svome pravome značeriu: nogama lupati o tle. Uporedi nar. frazu: zemlu plešem (= idem po zemli, biva: živim). Noviji ježik služi se tom riječi za moderno: holo, što su stari Dubrovčani zvali po njemačkom: tanac, taneac, a poslije Ђа.1. 3 ) Rarakat se = zanijet se govorom, odviše govorit. — Danas je pometnuto. ') Nu ti straha od maestrala = ne bojim te se; dubrov. porugliva fraza. Prijevod je i ovdje drastičniji od matice: je me moque de tes menaces. Maestr6-ala = sjeverno-zapadni vjetar.