СРЂ

— 301 —

SITNICE IZ DUBROVAČKE PROŠLOSTI. Pismo Dubrovčana I^udevitu XIV. Iza Trešne. — A. Vučetić — 2 Trešna 6. aprila 1667. god. razori Dubrovnik. Kad se Dubrovčani iza ол г е velike nesreće osvijeste, svojski se zauzmu za popravak šteta, koje im ona bješe nanijela, i za grad da bude ponovjen; ali nestašica Judi, stvari i novaca navede ih da se obrate za pomoć papi, caru Leopoldu I., nekomu vojvodi savojskomu, francuskomu kraju l^udevitu XIV. i drugijem vladarima. Dubrovčani po vojvodi od Vreuvilleu predadoše ^udevitu XIV. pismo, kojc ovdje niže priopćujemo. Kral ratujući tada, kako je poznato, svoj prvi navalni rat (1666-68), odbi im molbu pod izlikoin, da ga smetaju troškovi ovog rata za ženina prava*); prigodom naimc smrti tasta mu Filipa IV., kra)a špaiiolskoga i gospodara Nizozemske, bješe zavojštio svojeći ovu zem]u pod izlikom, da pripada negovoj ženi po pravu, koje je vrijedilo kao privatno u nekijem zemjama nizozemskijem; ali prava negova namjera bješe osvajane tuđijeh zemaja i rasprostranene Francuske. I tako ovaj rat bješe prvi od onijeh hegoVijeh navalnijeh ratova, za kojijeh se Francuska raširi. I,judevit XIV. bješe pak žedan i slave; podupiraše umjetnosti i znanosti, pomagaše naučnake, umjetnike i pjesnike, da se širi negova slava i da mu se sve klana. Negova sreća bješe, da je onda živjelo u Francuskoj mnogo vrijednijeh Judi, koji su uspješno djelovali u svakoj struci i nemu podizali moć, ugled i slavu; ali tako i Francuska dobi po namisli ^udevitovoj prvenstvo nad svijem đržavama u Evropi. Sve je ipak izgledalo kao da dolazi od kra]a, koji je sve obasjavao svojom slavom isvjetlosti — le roi soleil — kraj sunce. Zato se negov vijek • i zove doba Ludevita XIV. Bezobzirnoje izvadao svoje namjere i nije mučio preveć svoju savjest pri biranu sredstava, te premda obzirom na svoju svemoć nije podnosio da bude u Francuskoj

*) Sr. moju radnu: Dubrovnik za kandijskog rata. 1895. Pretner. Str. 62.