СРЂ

— 430 —

је lijepa ali on to ne zna ili ne umije da izrazi. Ima, dakako, i po koji lijep stih, ali to je zrno zlata u Sahari.... Kad spomenemo još, da ni Pećanac nije uspio, vala i na silu da preporučimo našim mlađim ludima, da ne nagle sa štampavai'iem svojih pjesama i da imaju na umu, da srpska kiiiga ne ee ništa izgubiti, ako neki od riih i ne ture u svijet svoje radove, ili ili ture koju godinu kasnije, kad im hude suđerie zrelije i rad dotjeraniji. To će biti dobro i za riih i za srpsku kriigu. Oejan Marjanović. KULTURA I PROSVJETfl. Spomenici. — Tu skoro bio je otkriven u Biogradu spomenik V ojislava J. Ilića, poznatoga i omilenoga pjesnika srpskog. Spomenik je podignut na drugom kraju staze, kraj koje je spomenik i Đura Jakšića. Tom prilikom je prof. Risto Odavić, kriiževnik i urednik „Novo Iskre", govoi'io o pjesničkom rađu Vojisavlevu. Još jedan spomenik bio je ovo dana otkriven u Biogradu, i to na Kalemegđanu, jednome Srbinu Vojvođaninu, rodolubu i kriiževniku d.ru Jovanu Subotiću. Poprsje je izradio Đoka Jovanović a pođnožje naš Rendić. * * * Broj osnovnih škola i nastamika u Srbiji. — „Prosvjetni Glasnik" u svesci za Mart donosi tabelarni pregled o brojnom stariu osnovnih škola i nastavnika u Srbiji na dan 1 januara 1904. g'odine. Iz riega vidimo, da u Srbiji ima svega 1226 osnovnili škola, od kojijeh 1047 muških a 179 ženskih, a od tih 164 gradskili i 1062 seoskih ; nastavnika je bilo 2180, a od tih 1326 učitela i 854 učitejica. * * * „Prilozi k starijoj khiževnoj i kulturnoj povjesti hrvatskoj". — Ovako se zove kriiga, koju je u svijet turio Mirko Вгеуег. U ovoj je kriizi pisac sakupio neke svoje članke, koji bijahu već prije ugledali svijetlo po raznijem novinama, a pridodao je koješta i nova. Tu nalazimo nekijeli podataka o Dubrovčanima Dobrušku Dobriću, Gunduliću, Boškoviću, Tomi Basaliću, Jakovu Buniću i o nekim dalmatinskim piscima. Kriiga će koristiti onima koji se bave našom starijom povijesti, te ju preporučujemo. Nabavla se u Zagrebu, a zapada 3 kr. ČITUI,ft. Obilna je, na žalost, ovoga puta: u Hrvata Bresztyenszky i Kumičić, u Ceha. Dvorak, u Rusa Vereščagin, u Nijemaca Lenbach, u Engleza Stanley, u Magara Jokai, a u nas prof. Nešić. Pomiriući ovdje prvu dvojicu imamo na umu naučnika i kriiževnika, a ne istaknute političke ličnosti. Dr. Šandor pl. B r eszt у onszky rodio se 1843. i do 1894. bio je profesorom prava na zagrebačkoj universitati. Napisao je riekoliko dobrih rasprava iz svoje struke.