СРЂ

— 1096 —

Krakatua, a prvo ,jo bilo dvije godinc nakon provala na Filipinskijem ostrvima. I za pomracoiia od 18 maja 1761. \Vargontin u Stokholmu nije mogao vidjoti ni traga od pomračene površine mjeseeeve, a to je opet bilo nakon nepune dvije godino iza provale velikog vulkana Jorula u Mehiku, koja je bila u noei od 28-29 septembra 1759. i trajala neprokidno do februara 1760. Napokon za 1588. g. Vendelinus pomiiie jedan slučaj nevidjivosti pomračenog mjeseca, a Arago je zabiležio, da je 1586. bilo u Gvatemali strašnijeh vulkanskijeh provala. Bilo bi veoma interosantno, da se tauno znadbude, u kojijem prilikania nastaje ova neprozračnost vazđuha i koji su joj pravi uzroci. Da izvede na čisto tu stvar Prof. Cleveland Abbe u Vašingtonu obratio ■ se svima za podatke i obavještaj o izvršenim promatraiiima, pa će na osnovu toga i na osnovu svojih posmatraiia proučiti ovo pitarie i rezultate, do kojih dođe, objaviti u jednoj općoj studiji o prozračnosti atmosfere. s * * * Zuta yroznica u Rio dc Janeiru. — Koliko je do nedavno glavni grad Brazila bio na glasu kao najiepša i najbezbjednija luka na svijctu, toliko je bio na zlu glasu kao leglo žutice, strašne endemične bolesti u Zapadnoj Indiji, koja najradije spopada strance, bijele goste, radi čega je svaki trnuo, koji je od vole ili od nevole imao poći u krajeve gdje se mogao s riom upoznati. Ta znalo se, da — kao u malo kojoj bolesti — mortalitat dopire do 82 n / 0 . Proteklo je više od pet stoleća, otkad se Evroj)ejac upoznao s riouom domovinom, i kroz to vrijeme sve su nauke i znanosti — a ne posledria medicina — grdao najjredovale, pa ipak pred ovom bolesti stajao jo eovjek gotovo isto onako nedouman i bezmoćan, .kako 1493-e, kad je žutica na S. Domingu prvom pokosila mnoziiiu Kolumbovijeh judi. Ne poznavajući joj pravoga uzroka nije čovjek umio ni mogao da se uspješno od rie zaštiti. Tek devedesetijeh godina prošloga vijeka, kad se otkrilo i đokazalo, da su komari jedini prenosioci naše obične grozniee (malarije), pošlo jo naučno ispitivaiie i ove bolesti pravijem tragom i obratila se pažria na tropske mosquitos. Savezne Države Amerikanske izaslaše lekarsku komisiju u Havanu, da proueava ovu bolest, i februara 1901. ova jo komisija objavila, da je klica ovo bolesti u krvi bolesnika i utvrdila, du je jjrenose s čovjeka na čovjeka osobita vrst komaraea. U toliko jc u francuskoj Afriei, u Seucgalu, febraara 1900. buknula epidemija žutice i tako dala povoda da se ispitaju rezultati amerikanskijeh Ijekara. Po naredbi francuskoga ministra za naseobine, Dr. Roux, upravitej Pasteurova Zavoda, odredi za taj posao tri pitomca svoja, doktore Marehoux-a, Simon-a i Salimbeni-a, koji se odmah krenuše na put. Na osnovu svojih ispitivaria oni potvrdiše u cjelini rezultate amerikanske ekspedicije i dokazaše, da su komarci vrste stego-